Оља Булатовић

EKOLOŠKI AKTIVIZAM NA BALKANU

Zelena revolucija je neizbježna

Trebalo je da prođu decenije u kojima smo svjedočili uništavanju životne sredine i da se izvještaj Ujedinjenih nacija o stanju globalne klime za 2022. godinu nazove "hronikom klimatskog haosa”, da bi šira zajednica postala svjesna opasnosti po ljudsku civilizaciju. Ipak, pojedinci, udruženja i neformalne grupe već godinama vode ekološke bitke. Za Portal RTCG o svojim iskustvima govore aktivisti iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, suočeni sa sličnim problemima.

Ekološki aktivizam znači okupljanje pojedinaca, grupa i organizacija koje kroz saradnju na različitim poljima pokušavaju da riješe određeni ekološki problem ili da pritiskom utiču na donosioce odluka da se usmjere na njihovo rješavanje. U cijelom regionu stanje, kada je o životnoj sredini riječ, jeste takvo da često ne preostaje ništa drugo osim pobune.

Crna Gora: Svijest građana se budi, interesne grupe kočnica.

Višedecenijska socio-ekonomska, kulturološka i obrazovna kriza, koja je ostavila posljedice na naše društvo, uz isto tako konstantnu političku krizu, uticala je na to da građani ostanu nezainteresovani za najbitnije životne teme, kakva je na primjer otimanje prirodnih resursa i društvene imovine, kaže Aleksandar Perović iz NVO Ozon.

“Ekološki kao i ukupni građanski aktivizam u Crnoj Gori, posljednjih nekoliko godina našao se, nažalost, na udaru politikanskih interesnih grupa i lobija, koji su se osjetili ugroženima zbog iskrenih građanskih inicijativa širom Crne Gore koje su za cilj imale zaštitu javnog interesa.”

Perović ocjenjuje da su, koristeći mogućnost manipulacije javnosti preko društvenih mreža, širenjem lažnih vijesti, motivisane isključivo ličnim interesima, te grupe i lobiji zloupotrijebili povjerenje onih koji su uspijevali da skrenu pažnju javnosti na suštinske probleme koji su ugrožavali životnu sredinu i nanosili nesagledive ekološke i ekonomske štete.

Zoran Bojović iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode smatra da su građani svjesni da je rješavanje ekoloških problema sve važnije.

“Nažalost, naše smo gradove zbog lošeg planiranja i nenormalnih navika pretvorili u nefunkcionalne i nezdrave, a od skoro i toksične, betonske spavaonice. Neće proći puno godina kada će odlazak iz ovakvih gradova biti razuman potez za sve koji se ne žele trovati”, smatra Bojović.

Hrvatska: Promjene mogu donijeti udruženi “mali ljudi”

Kao dio klimatskog pokreta, Extinction Rebellion Zagreb zalaže se prvenstveno za sprječavanje izumiranja svih vrsta na planeti, uključujući i ljudsku, uzrokovanog klimatskom krizom, gubitkom bioraznolikosti, prelaženjem planetarnih granica održivosti i drugim katastrofalnim posljedicama djelovanja kapitalističke civilizacije

“Prepoznajemo da je klimatska pravda neraskidiva od društvene pravde, da se kapitalizam ne bi uopšte razvio da nije bilo kolonijalizma i da se duboke društvene nepravde koje je ostavio osjećaju i danas, pogotovo u raznim krizama u kojima živimo. Tako oni najzaslužniji za klimatsku krizu, stotinu vlasnika najvećih korporacija koje uzrokuju oko 70% ukupnih emisija štetnih gasova, snosi najmanje posljedice, dok najsiromašnije stanovništvo i zemlje globalnog juga koje najmanje uzrokuju klimatsku krizu, trpe najviše eksploatacije i najgore posljedice krize” navode aktivisti iz Extincion Rebellion za naš Portal.

Oni se zalažu za održivu ekonomiju i demokratizaciju društva u smislu da sve pripadnice i pripadnici društva politički učestvuju u odlučivanju o svojoj okolini i svom životu.

“I u konačnici, zalažemo se za reciprocitet s prirodom, regeneraciju prirode koja je uništena i zaštitu bioraznolikosti, što se može postići buđenjem svijesti o tome da je priroda ta koja je ključna za naš opstanak i da je moramo štititi. I sad se vraćamo na početak priče, a to je da takve promjene, prave i sistemske, jedino mogu doći „odozdo“, a to se već i događa“, objašnjavaju hrvatski “zeleni” aktivisti.

Poručuju da je situacija s klimatskom krizom loša, ali nada još uvijek postoji i već sad svjedočimo nevjerojatnim uspjesima „malih ljudi“ koji su se udružili za spas životne sredine i klime i zato nam ne preostaje ništa drugo nego da nastavimo da se borimo.

Srbija - Borba za prirodu pod batinama

Ekološki front Novi Sad se najviše bavio stihijskim urbanizmom, koji nazivaju investitorskim. Pred njima su se u prethodnoj godini našla velika pitanja poput usvajanja Generalnog urbanističkog plana do 2030.godine i početak izgradnje mosta na novosadskom priobalju koje je stanište za preko 200 zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, kao i prirodna vodoplavna zona.

Vidjeli su da je učešće šire zajednice isključeno, a rješenja koja su im ponuđena ugrožavaju kvalitet života svakog pojedinca.

“Nesavjesno iskorištavanje prirode i njenih resursa višedecenijski je problem u našoj državi; preko izgradnje malih hidro elektrana, nesrazmjerne i neplanske sječe šuma, neekološkog eksploatisanja rudnih bogatstava, do izgradnje privatnih objekata u zaštićenim područjima. Predstavnici republičke, pokrajinske i gradske vlasti vođeni ličnim, a ne javnim interesom, donose odluke i sprovode politiku koja je u skladu sa interesima investitora i kapitala, a ne u skladu sa životom dostojnim i po meri čovjeka”, ističu aktivisti iz Novog Sada za Portal RTCG.

Oni smatraju da je ekološki građanski aktivizam iznuđen, a na pitanje da li je “ekološka revolucija” moguća, odgovaraju - možda, ali je u svakom slučaju neophodna. Bili su izloženi i fizičkom nasilju.

“Privatno obezbeđenje nas je tuklo i bukvalno jahalo po vratu jednog našeg sugrađanina dok se 21. jula 2022. u Skupštini usvajao GUP. Novosadski aktivisti i građani od 11. juna kampuju u šumi na Šodrošu, pošto je kineska kompanija CRBC angažovala podizvođače koji su izvršili protivzakonitu sječu. U drugoj polovoni oktobra, izvedena je jedinica za razbijanje demonstracija koja nas je privodila i tukla. Tukli su žene i starije ljude, perfidno nas udarali štitovima i šutirali, grubo potiskivali u šumu. Na protestu 23. oktobra ponovljeno je nasilje nad građanima i aktivistima, kao i privođenja. Pokrenuto je oko 50 procesa protiv građana i aktivista povodom svih događaja koje možemo da povežemo sa Generalnim urbanističkim planom“, kažu iz Ekološkog fronta.

Ekološki aktivizam - impuls prirode koja štiti sebe

Svi ekološki aktivisti su saglasni da građani nemaju drugi izbor osim da sami stanu u sopstvenu odbranu i odbranu životne sredine.

“Da je sreće, institucije bi radile svoj posao i ne bi bilo potrebe da građani "pritiskaju". Ovako, institucije su prepuštene, u većini slučajeva, lošim partijskim kadrovima, a tu je "pritiskanje" uzaludno. Naravno, moć je i dalje u rukama građana, pa će svaka dobro organizovana, masovna i precizno fokusirana ekološka akcija dati rezultat. Na nama je, svakako, da li želimo zelenu ili sivu državu”, kaže Zoran Bojović, dodajući da Udruženje ljubitelja Gorice i prirode od 2014. godine organizuje volonterske akcije na kojima je do sada učestvovalo preko 4 hiljade građana, čime su zadovoljni.

Extinction Rebellion Zagreb ekološki građanski aktivizam vide kao logičan i „organski“ impuls prirode koja štiti samu sebe.

“Smatramo da uopšte nije upitno je li zelena revolucija na ovim prostorima moguća, ona je ustvari neizbježna s obzirom na posljedice klimatske krize i uništenje ekoloških uslova za život koji nas čeka i na šta nas upozoravaju naučni izvještaji. No, činjenica je da je, barem u Hrvatskoj, društvo mahom pasivno i apatično pa je u ovim trenucima, kad je svima još uvijek „dovoljno dobro“, većinu stanovništva teško politički i aktivistički aktivirati. Možda će voda zaista morati doći do grla da vidimo masovne društvene promjene i ekološko osvještavanje, no mi definitivno nećemo sjedjeti i čekati na taj trenutak”, navode hrvatski aktivisti.

Iz Ekološkog fronta Novi Sad kažu da je tema isplovila kao jedna od ključnih, imaju nove stranke i političare koji su iz ekološkog aktivizma ušli u institucije , te se sada glas nekadašnjih ekoloških aktivista čuje i u domu svih građana – Narodnoj skupštini.

“Takođe, pažnju su počele da obraćaju i ostale stranke, prije svega opozicione, dok stranke iz vladajućeg korpusa pokušavaju da se odbrane raznim metodima i spinovima, pokušavajući da ubijede građane da i oni vode računa o ekologiji. Sve što urade moglo bi da se podvede pod greenwashing, jer situacija na terenu ih svakodnevno demantuje” navode iz Ekološkog fronta.

Aleksandar Perović smatra sa treba da prođe određeno vrijeme da građani shvate da ono što nam svima život znači nijesu partijska prepucavanja , već javni interes, da nauče šta znači lična odgovornost za kvalitet životne sredine i da prirodna bogatstva dožive kao svoja.

“Tek kada budemo shvatili da samo mi možemo sačuvati ono najvrijednije i za nas i za buduća pokoljenja , možemo se nadati da će građanski ekološki pokret biti dovoljno jak da utiče na društvena dešavanja. Vjerujem da je upravo tu ona skrivena snaga, koja će se pojaviti na terenu u pravo vrijeme i na pravom mjestu.”, smatra Perović.

Ekološka svijest razvija se još od industrijske revolucije iz XIX vijeka, ali je očito bilo potrebno da u tolikoj mjeri ugrozimo zemlju, vodu i vazduh, time i sav živi svijet, da se u ljudima pokrene nezadovoljstvo i impuls da se opredijele za borbu za sopstveni opstanak.