Mi.M.

Harasani: Turizam – naša najveća šansa, a i dalje propuštena prilika

Turizam čini gotovo četvrtinu crnogorske privrede, a indirektni efekti ove grane dodatno uvećavaju njen značaj. Ipak, umjesto da strateški gradimo turističku ponudu, i dalje zavisimo od samo tri ljetnja mjeseca i prirodnih ljepota koje su nam date, dok ono što je u našoj moći – infrastruktura, servisi, olakšice – ostaje nedovoljno razvijeno, saopštio je član Glavnog odbora Građanskog pokreta URA Ilir Hrasani.

Harasani ističe da se Crna Gora često predstavlja kao destinacija “elitnog turizma”, ali da je realnost drugačija - Cijene jesu visoke, ali ponuda često ne prati tu ambiciju.

"Svakoj stvari smo podigli cijenu, ali uprkos tome manje vrijede. Umjesto stvarnog luksuza, oslanjamo se na more, planine i pejzaže, dok gosti iz regiona dolaze sve rjeđe, a broj stranih turista opada. Prema zvaničnim podacima Monstata, prva polovina ove godine bilježi pad od 5,4% u odnosu na isti period prošle godine. Značajan dio onih koji nas posjete su tranzit turisti, koji samo prolaze ili budu dan-dva, bez značajnijeg zadržavanja i potrošnje", naglasio je Harasani.

On poručuje da jedan od glavnih razloga za sve lošije rezultate u turizmu leži u infrastrukturi. ,,Putna mreža je u lošem stanju, a radovi se često izvode u sred glavne sezone, praveći gužve i loše utiske – čak i od strane države, koja bi prva morala poštovati pravilo da se sezonski turizam ne opterećuje dodatnim barijerama. Zračna povezanost je ograničena – jedini aerodrom na primorju i on ne radi noću, što direktno utiče na broj letova i pristupačnost destinacije. Pomorska privreda, koja bi mogla biti strateška prednost, zapostavljena je: linija za Dubrovnik je prekinuta skoro čim je uspostavljena, linija Bar–Bari radi i dalje ne funkcioniše, a brodovi državne pomorske kompanije najavljeni su za prodaju."

"Vrijeme je da pređemo sa sezonskog preživljavanja na cjelogodišnji turizam tj. 365 dana. Tako da sjever i unutrašnjost konačno dobiju turističku pažnju kakvu zaslužuju. Zimski turizam, eko-sela, vinski i gastronomski programi, kao i vjerske rute, mogu puniti hotele i restorane tokom cijele godine. Neophodno je modernizovati pristup gostima, uvesti e-vize i brže procedure ulaska za zemlje sa viznim režimom, produžiti boravak zapadnim turistima sa 90 na 180 dana i pojednostaviti dolazak radne snage iz regiona, kako bi ugostitelji imali siguran kadar", poručuje Harasani.

On je naglasio da država treba poreske olakšice i subvencije da usmjeri ka hotelima i restoranima koji rade tokom cijele godine, jer upravo oni omogućavaju produženje sezone i stvaranje stalnih radnih mjesta.

"Digitalna promocija mora postati centralni stub turističke strategije – moderna aplikacija i centralni sajt na više jezika, objedinjena ponuda nacionalnih i lokalnih organizacija, te promocija putem influensera i globalno poznatih ličnosti učinili bi Crnu Goru vidljivom na svjetskoj mapi turizma. Poseban akcenat mora biti na zelenom turizmu: hoteli i restorani sa ekološkim sertifikatima, korišćenje lokalnih proizvoda, recikliranje otpada i očuvanje prirode – to može postati naš prepoznatljivi brend", ističe Harasani.

On navodi da je uz sve to neophodno modernizovati avio i pomorsku povezanost. ,,Noćni letovi, redovne linije tokom cijele godine i bolja povezanost sa ključnim destinacijama na Mediteranu nijesu luksuz, nego nužnost. Samo tako možemo obezbijediti da Crna Gora bude dostupna i atraktivna tokom svih 12 mjeseci, a ne samo tokom ljeta."

"Turizam nije samo sektor privrede – on je ogledalo države. Kroz njega se vidi koliko smo organizovani, koliko poštujemo sopstvene resurse i koliko brinemo o imidžu koji šaljemo u svijet. "Crna Gora 365" nije samo plan, to je vizija Crne Gore koja živi od turizma svaki dan u godini, u svakom dijelu zemlje, i za svakog građanina. Vrijeme je da prestanemo govoriti o potencijalima i počnemo ih pretvarati u stvarnost", zaključio je Harasani.