[ Radio Jadran, objavila B.B. ]

PROJEKAT KOTORSKOG INSTITUTA

Palastura ponovo u Bokokotorskom zalivu

Zaštićena endemska vrsta, ali i najveća mediteranska školjka – palastura (pinna nobilis) posljednjih godina se intezivno razmnožava u Bokokotorskom zalivu, nakon što je zbog mnogih razloga, a prije svega, velikog izlovljavanja i zagađenosti mora, gotovo bila nestala iz našeg akvatorijuma.

Prema međunarodnim konvencijama, ali i domaćoj regulativi, palastura se nalazi na listi zaštićenih vrsta, ali i pored toga ljudi je često vade, jer raste blizu obale, odnosno u kupališnoj zoni.

U kotorskom Institutu za biologiju mora u aprilu 2016. godine, započet je projekat zaštite ove vrste, uz podršku Fondacija "Njegoš" i "Princ od Monaka".

"Projekat podrazumijeva proučavanje njene ekologije i mogućeg uzgoja, u kontrolisanim uslovima" priča viša naučna savjetnica u Institutu, dr Slavica Petović.

Projekat je, ako je kazala, otvoren do kraja marta 2019. godine.

"Posljednjih 10 godina ova velika vrsta se vratila u Boku, pa je prisutna i na lokalitetima gdje je ranije nije bilo. Koji su to faktori koji utiču na njen razvoj i šta je do toga dovelo znaćemo bolje kad projekat privedemo kraju i kad sumiramo sve rezultate" kazala je Petović.

Kako objašnjava Petović, naučnici Instituta su postavili eksperimentalni kavez, obavljaju mjerenja i već su došli do preliminarnih rezultata.

Za istraživanje su odabrali tri lokaliteta u Bokokotorskom zalivu: na području Sv Stasija, Orahovca i rta Svete Neđelje.

Ovog ljeta su registrovali rast palasture, po nekoliko centimetara mjesečno, a školjka je, naglašava Petović, najbolji znak čistog mora.

"Brojni su faktori koji negativno utiču na njen rast, poput zagađenja mora ili nasipanja morske obale. Takođe, sidrišta su pogubna, jer bacanje sidara dovodi do fizičkog oštećenja. Veliki problem je i to što se neke guste popluacije nalaze na mjestima gdje su ribarske poste, pa mreže pri povlačenju čupaju školjke" navodi dr Petović.

Da bi se ova prelijepa školjka, jedna od najvećih na svijetu, jer može da naraste i do jednog metra, zaštitila potrebno je djelovati na terenu, obavještavati kupače o njenoj važnosti i ugroženosti, angažovati inspektore, kako bi se uspostavila ravnoteža.

Ona već nestaje sa obala Francuske, Grčke, Španije.

Srećom, naglašavaju iz kotorskog instituta, u Boki ona sve više "osvaja" morsko dno uz dvije cvjetnice.

Kod rta Svete Neđelje u Kamenarima veliko je stanište palastura sa preko 2.000 jedinki.

Ipak, kako naglašava Petović, zbog mnogih koji ne znaju vrijednost ovog prirodnog podvodnog blaga, bila bi neophodna na svim uočenim staništima bar tabla sa natpisom o zabrani izlova palasture, da se ne bi dogodilo, kao prije 20-tak godina, da potpuno iščezne.

Kuriozitet je da je to školjka koja je prisutna isključivo na Mediteranu, a zbog ljepote i primjene na meti je najčešće turista, zbog čega je ugrožena.