- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Turizam
22. 03. 2017.
10:48 >> 10:22
1
CZIP SAOPŠTIO
Objavljen Atlas seoba ptica CG
Nalazi o 246 prstenovanih ptica od 52 vrste predstavljeni su u Atlasu seoba ptica Crne Gore, koji je izdao Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
Atlas dokazuje značaj položaja Crne Gore na Jadranskom migratornom koridoru i potrebu zaštite pojedinih staništa za ptice koje iz Sibira i Evrope lete ka Africi i obratno.
Autori ove publikacije su Darko Saveljić i Bojan Zeković.
“U Atlasu su predstavljeni nalazi 246 prstenovanih ptica od 52 vrste. Najviše nalaza očitano je na flamingosu (78) i vrancu (33) dok je najveći broj prstenova očitan na Skadarskom jezeru i Ulcinjskoj solani”, navodi se u saopštenju CZIP-a.
Prvi nalaz prstenovane ptice u našoj zemlji star je 108 godina i odnosi se na galeba koji je prstenovan u Mađarskoj 1909. godine i iste godine uhvaćenog u Crnoj Gori.
“U Atlasu su predstavljeni nalazi 19 ptica označenih satelitiskim transmiterima, koje su u određenom periodu svoje migracije koristile teritoriju Crne Gore za odmor ili prelet. Time je otkriveno da neke vrste o kojima decenijama nismo imali podatke, kao što su orao krstaš i stepski soko koriste teritoriju Crne Gore za prelet. Jednostavan pregled dat je kroz tabele, a kada su prstenovane ptice u pitanju i kroz mape”, objašnjavaju iz CZIP-a.
Batoglava patka koja je prstenovana u SSSR-u, u Sibiru 1967. Godine, a ubijena na Skadarskom jezeru 1972. godine prešla je 2 857 km i u Atlasu se navodi kao vrsta sa najdalje destinacije prstenovanja.
Recenzent izdanja je Krešimir Mikulić.
Коментари1
Остави коментар