V.N. [ Beta ]

Belgija odbila plan o upotrebi zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini

Belgija je danas odbacila plan upotrebe zamrznute ruske imovine za podršku ukrajinskoj ekonomiji i ratnim naporima u naredne dvije godine. Belgija procjenjuje da taj plan predstavlja veliki finansijski i pravni rizik.

Procjenjuje se da će budžet i vojne potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu iznositi oko 130 milijardi eura.

Evropska unija se obavezala da će pomoći, a od početka rata 2022. je već uložila više od 170 milijardi eura.

Najveći raspoloživi iznos sredstava dolazi kroz zamrznutu rusku imovinu.

Većina novca se nalazi u Belgiji, oko 194 milijarde eura, zaključno sa junom, u Japanu, sa oko 43 milijarde eura, i u SAD, Velikoj Britaniji i Kanadi sa manjim iznosima.

Evropska komisija bi trebalo je kasnije danas objavi detalje svog predloga o upotrebi ruskog novca kao zalog za pomoć Ukrajini putem "reparacionog kredita".

Međutim, belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo rekao je da njegova zemlja smatra "opciju kredita za reparacije" najgorom od svih, jer je rizična i "nikada ranije nije urađena".

Prevo je pozvao EU da pozajmi novac za Ukrajinu na međunarodnom tržištu.

Prevo je ocijenio da je to "dobro poznata, robusna i dobro uspostavljena" opcija sa "predvidljivim" parametrima.

"Kreditna šema za reparacije nosi posljedične ekonomske, finansijske i pravne rizike. Nije prihvatljivo koristiti novac i pustiti nas da se sami suočimo sa njima", rekao je Prevo.

Belgija se plaši da bi Euroklir, finansijska kuća za kliring, sa sjedištem u Briselu, koja kontroliše zamrznutu rusku imovinu, mogla da upotrijebi pravne mjere ako Rusija ospori bilo kakvu upotreba sredstava, ili ako taj potez našteti imidžu i poslovnim interesima kuće.

Prevo je dodao da Belgija smatra da njeni partneri iz EU ne primjećuju zabrinutost.

"Ne želimo da naljutimo naše partnere ili Ukrajinu. Jednostavno želimo da izbjegnemo potencijalne katastrofalne posljedice za državu članicu, od koje se traži da pokaže solidarnost, a da joj se ista solidarnost ne ponudi zauzvrat", rekao je Prevo.

Zemlje EU bi pozajmile Ukrajini oko 140 milijardi eura.

Novac ne bi bio zaplijenjen kao takav, jer bi ga Kijev vratio kada Rusija plati značajne reparacije za masovno ratno razaranje.

Ukoliko Moskva odbije, sredstva bi ostala zamrznuta.

Evropski partneri Belgije insistiraju da razumiju stav zemlje.

"Zabrinutost Belgije shvatamo ozbiljno. Ona je opravdana, ali problem se može riješiti. Može se riješiti ako smo spremni da zajedno preuzmemo odgovornost", rekao je njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful.

Njegov holandski kolega David van Vil je naveo da su ta sredstva veoma važna: "Moramo da podržimo ukrajinsku ekonomiju, inače će im sljedeće godine biti veoma teško. Razumijemo zabrinutost Belgije i spremni smo bar da se pobrinemo da nije sama u ovome".

Nekoliko zemalja EU je već pristalo da pruži finansijske garancije u slučaju da stvari krenu po zlu.

Belgija je zarađivala određene poreske prihode na imovinu, a prikupljene kamate se takođe koriste za finansiranje programa kreditiranja za Ukrajinu,koji je organizovala grupa sedam velikih svjetskih sila G7.

Evropska centralna banka je zabrinuta da bi plan za reparacioni kredit EU za mogao da naruši povjerenje u evro na međunarodnim tržištima.

Lideri EU trebalo bi da razgovaraju o planu za kredit i ekonomskim i vojnim potrebama Ukrajine na samitu u Briselu 18. decembra.