K. R. [ Euronews Srbija ]

Zid od dronova spreman do 2027: NATO će zadržati operativnu kontrolu

Evropska komisija je danas usvojila svoju Mapu puta za obrambenu spremnost kako bi pripremila blok da „vjerodostojno odvraća svoje protivnike i odgovori na svaku agresiju“ do 2030. godine.

Dokument od 16 stranica nadovezuje se na višemjesečne razgovore između Komisije i država članica o tome kako osigurati da je blok spreman da se brani do kraja desetljeća, kada su neke obavještajne agencije upozorile da bi Rusija mogla napasti i drugu zemlju.

Jedina novina mape puta je to što ona postavlja jasne vremenske rokove za ciljeve identifikovane u prethodnim dokumentima, uključujući prioritetna područja kapaciteta i četiri panevropska vodeća projekta za koje Komisija smatra da ih je potrebno hitno financirati.

To uključuje Inicijativu za obranu od dronova, čiji je ključni stup takozvani zid od dronova, sada preimenovan u Inicijativu za obranu od dronova, kao i Evropski zračni štit i Evropski svemirski štit.

Zid od dronova trebao bi biti potpuno funkcionalan do kraja 2027. godine.

Dokument ne pruža nikakve nove opcije financiranja koje bi države članice mogle iskoristiti, niti nudi bilo kakav uvid u to što će ovaj zid ili drugi vodeći projekti podrazumijevati ili koliko bi mogli koštati, navodi Euronews.

Evropski povjerenik za obranu Andrijus Kubilijus inzistirao je da „ono što stvaramo mapom puta, rekao bih, jeste evropska samodostatnost u obrani“.

„Samodostatnost znači naš kapacitet da proizvodimo dovoljno, naš vlastiti kapacitet da moderniziramo obrambenu proizvodnju i naš kapacitet da financiramo evropsku proizvodnju i rast evropske obrambene industrije“, rekao je Kubilijus, napominjući da „samodostatnost u obrani znači neovisnost“.

Na pitanje je li se EU možda previše koncentrirala na neposredne prijetnje i ne uspijeva li identificirati one s kojima bi se mogla suočiti u budućnosti, Kubilijus je priznao da je EU sporo djelovala.

„Dronovi u Ukrajini su se pojavili 2023. godine u ogromnom broju, ali iz različitih razloga nismo se pripremali. Ono što trebamo gledati kao neku vrstu izazova za nas jest kako da budemo mnogo agilniji u pripremi za ono što nazivamo, znate, ratovima sutrašnjice“, upozorio je on.

Skoro 80 posto vojne opreme koju zemlje članice EU nabavljaju dolazi izvan bloka, većinom iz SAD-a, navodi se u izvještaju bivšeg talijanskog premijera Marija Draghija.

Cilj plana jest potaknuti države članice da zajednički nabavljaju u nastojanju da smanje troškove i ubrzaju isporuke, otklone manjkavosti kapaciteta i osiguraju da države članice kupuju evropsko.

Ali, kako je naglasio jedan dužnosnik Komisije koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, „ne radi se o stvaranju operativnih struktura – to je na NATO-u“.

Na pitanje hoće li to potencijalno stvoriti problem upravljanja za četiri države članice EU koje nisu dio vojnog saveza i koje bi mogle doprinositi dijelom novca svojih poreznih obveznika ovim vodećim projektima, dužnosnik je rekao da „ako dođe do krize, ako izbije rat, onda će NATO operativno to riješiti, zajedno s odgovarajućim aranžmanima sa državama članicama koje nisu članice NATO-a“.

Reakcija na kršenja zračnog prostora u Poljskoj, Danskoj, Estoniji i Rumuniji prošlog mjeseca također je otkrila neke neefikasnosti u načinu na koji Alijansa funkcionira, posebno u vezi s korištenjem nacionalnih upozorenja koja mogu usporiti sposobnost djelovanja u vremenima krize.

Lideri EU sastat će se 23. listopada kako bi razgovarali i podržali ciljeve koje je postavila Komisija.

U nacrtu zaključaka koji je vidio Euronews, lideri će ukazati na to da posebnu pažnju treba posvetiti „konkretnim projektima za jačanje zajedničkih napora zemalja članica u unaprjeđenju njihovih kapaciteta za borbu protiv dronova i protuzračne obrane“ te pozvati na ubrzanje razvoja svemirskih sredstava.