A.M. [ RSE ]

Veliki pad na Volstritu iz straha da će Trampove carine izazvati recesiju

Glavni berzanski indeksi na Volstritu trgovanje u četvrtak su završili s velikim gubicima, najvećim jednodnevnim padom u procentima od marta 2020, pošto su carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Tramp podstakle strah od opšteg trgovinskog rata i globalne recesije.

U šoku kakav nije viđen od izbijanje pandemije koronavirusa koja je srušila ekonomije širom svijeta, investitori bježe od rizične imovine, tražeći sigurnost državnih obveznica, pošto je Tramp uveo carinu od 10 odsto na većinu uvoza iz SAD i mnogo veće namete desetinama drugih zemalja.

Carine, koje bi mogle da naruše globalni trgovinski poredak, ističu oštru promjenu u odnosu na raspoloženje prije samo nekoliko mjeseci kada je obećanje politike povoljne za biznis pod Trampovom administracijom dovelo do rekordnih vrijednosti američkih akcija.

Rasprodaja akcija odražava novu ekonomsku realnost, uz zabrinutost kako će druge zemlje reagovati na Trampove carine.

Kina je obećala odmazdu, kao i Evropska unija, koja se suočava s carinom od 20 odsto. Južna Koreja, Meksiko, Indija i nekoliko drugih trgovinskih partnera naveli su da zasad neće uvoditi kontramjere dok traže ustupke prije nego što carine stupe na snagu 9. aprila.

Prema preliminarnim podacima, indeks S&P 500 je izgubio 4,85 odsto vrijednosti, dok je Nasdak pao za 5,99 odsto, a Dau Džons za 3,98 odsto.

Akcije tehnoloških kompanija koje su bile u porastu pretrpjele su veliki pad nakon što su posljednjih nekoliko godina gurale Volstrit na rekordno visoke nivoe.

Američke akcije su u padu otkako je Tramp preuzeo dužnost u januaru, a S&P 500 i Nasdak su već prethodno pali za 10 odsto s nedavnih rekordnih nivoa, čime su ušli u takozvanu korekciju, pošto su investitori uračunali ekonomsku štetu od carina.

Međutim, nivo carina koje je Tramp najavio u srijedu uveče je prevazišao očekivanja pa je odmah poslije njegove najave krenuo dodatni pad.

Trgovci povećavaju očekivanja da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope četiri puta ove godine, počevši sa smanjenjem za četvrtinu poena u junu.

Velike padove su doživjele i kompanije koje prodaju obuću i odjeću, pošto je Tramp uveo velike carine u zemljama gdje imaju veliku proizvodnju, poput Vijetnama, Indonezije i Kine.

Gubitke su zabilježile i velike banke kao što su Sitigrup (Citigroup), Benk of Amerika (Bank of America, i Džej Pi Morgan Čejs (JPMorgan Chase & Co), budući da su osjetljive na ekonomske rizike.

Indeks Rasel 2000 u kojem su manje tržišno vrijedne kompanije u SAD takođe je zabilježio veliki gubitak – 6,6 odsto, što naglašava zabrinutost za zdravlje američke privrede.