A.M. [ RSE ]

Rubio pozvao Evropu da više izdvaja za odbranu

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u četvrtak da je administracija Donalda Trampa posvećena ostanku u NATO-u i pozvao 32 članice vojne alijanse da obećaju povećanje izdvajanja za jačanje svojih odbrambenih kapaciteta.

Rubio je, po dolasku na dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu, rekao da su SAD u alijansi "aktivne kao nikada ranije", nastojeći da otkloni zabrinutost saveznika da Tramp podriva transatlantske odnose.

"Predsjednik Tramp je jasno stavio do znanja da podržava NATO. Mi ćemo ostati u NATO-u", rekao je Rubio prije sastanka.

"Želimo da odemo odavde sa razumijevanjem da smo na putu, realnom putu, da se svaka članica posveti i ispuni obećanje da će dostići pet odsto potrošnje. To uključuje i SAD", rekao je on.

Uoči sastanka, generalni sekretar NATO-a Mark Rute takođe je pokušao da ublaži bojazni o Trampovoj posvećenosti alijansi, rekavši da je, po njegovom mišljenju, posvećenost SAD NATO-u "apsolutno jasna".

"Znam da je bilo teških riječi. Znam da je bilo saveznika, na primjer, sa ove strane okeana koji su zabrinuti zbog dugoročne posvećenosti SAD NATO-u", rekao je Rute u srijedu.

"Apsolutno sam uvjeren da će ovaj savez opstati uz SAD. Njihova posvećenost je apsolutno jasna", dodao je on.

Saveznici u NATO-u odlučni su da prikažu jedinstven front naspram invazije Rusije na Ukrajinu, ali evropski saveznici smatraju da su njihovi napori marginalizovani.

U potrazi za brzim sporazumom o prekidu vatre, Vašington je sugerisao da bi Ukrajina možda morala da napravi teritorijalne ustupke i preduzme korake ka ponovnom pokretanju dijaloga s Rusijom.

Očekuje se da će Rubio biti suočen sa pitanjima saveznika koji su uznemireni, ljuti i zbunjeni potezima Trampove administracije u popravljanju odnosa s Rusijom, kao i njenim verbalnim napadima na dugogodišnje transatlantske partnere.

Na osnovu onoga što su vidjeli i čuli otkako je Tramp preuzeo dužnost u januaru, evropski zvaničnici izrazili su duboku zabrinutost u vezi s budućom ulogom SAD u alijansi.

Rubio će vjerovatno takođe biti prinuđen da objasni Trampovu želju da od NATO saveznika Kanade napravi 51. saveznu državu i njegov napor da anektira Grenland, koji je autonoman u okviru Danske, još jednog NATO saveznika.

Očekuje se da će lideri NATO-a u junu odlučiti hoće li povećati ciljanu potrošnju za odbranu za svaku pojedinu članicu sa trenutnog minimuma od dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Trampova administracija je ranije iznijela ideju o minimalnoj potrošnji od pet odsto BDP-a, dok je Rute tražio da se svaki saveznik obaveže na potrošnju od najmanje 3,7 odsto BDP-a na odbranu što je prije moguće.

Neki evropski saveznici neće biti voljni da brzo izdvoje više na odbranu, s obzirom na probleme s niskim rastom i rastućim deficitima.

Trampova najava carina za skoro sve zemlje širom svijeta – koju je komesar EU za trgovinu Maroš Šefčović nazvao "neopravdanom" – pojačala je bojazan da bi ekonomski rast mogao dodatno da se uspori.

Sastanku NATO-a prisustvovaće i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, koji će, kako se očekuje, dati najnovije informacije o situaciji na bojnom polju u ratu protiv Rusije.

Iako članstvo Ukrajine u NATO-u za sada nije na stolu, većina evropskih saveznika želi barem uvjeravanja da će američko oružje nastaviti da stiže u Ukrajinu i da će NATO-ova misija za obuku ukrajinskih vojnika nastaviti da funkcioniše.

Međutim, SAD više ne predsjedavaju Kontakt grupom za odbranu Ukrajine, poznatom kao Ramštajn grupa, koja koordinira vojnu podršku Kijevu. Velika Britanija predsjedavala je posljednjim sastankom grupe u februaru, a sljedećim, okvirno zakazanim za 11. april, mogli bi kopredsjedavati Velika Britanija i Francuska.