B.B.

Baltičke zemlje se isključuju sa elektroenergetskog sistema Rusije i Bjelorusije

Gotovo tri i po decenije pošto su napustile Sovjetski Savez, baltičke zemlje Estonija, Letonija i Litvanija od predstojećeg vikenda više neće biti povezane sa električnim mrežama Rusije i Bjelorusije, pošto se u potpunosti okreću saveznicima iz Evropske unije (EU).

Prekidanje elektroenergetskih veza sa naftom i gasom bogatom Rusijom ima i geopolitički i simbolički značaj. Rad na tome je ubrzan pošto je ruski predsjednik Vladimir Putin prije tri godine naredio napad na Ukrajinu, čime je narušio odnose Moskve sa EU.

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda rekao je nedavno za Asošiejted pres da je riječ o „fizičkom odvajanju od posljednjeg preostalog elementa oslanjanja na ruski i bjeloruski energetski sistem“.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i druge zvanice očekuju se na ceremoniji u centru Vilnjusa u nedjelju, 9. februara, kada će specijalno napravljen sat visok devet metara odbrojati posljednje sekunde elektroenergetske povezanosti baltičkih država sa Rusijom.

Tri baltičke zemlje, sve članice NATO-a, uglavnom su imale hladan odnos sa Rusijom otkako su 1990. proglasile nezavisnost od Sovjetskog Saveza. Odnosi su dodatno pogoršani zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Prethodnih godina je demontirano 16 dalekovoda koji su povezivali baltičke države sa Rusijom i Bjelorusijom pošto je stvorena nova mreža koja te tri zemlje povezuje sa ostatkom EU, uključujući podvodne kablove u Baltičkom moru.

Sjutra će biti isključeni svi preostali dalekovodi koji baltičke zemlje povezuju sa Rusijom, Bjelorusijom i Kalinjingradom, ruskom eksklavom okruženom Poljskom, Litvanijom i Baltičkim morem.

Zatim će 24 sata Baltički elektroenergetski sistem raditi samostalno u „ostrvskom režimu rada“ da bi u nedjelju bio spojen sa kontinentalnom evropskom i nordijskom mrežom preko Finske, Švedske i Poljske.

Kalinjingradska oblast, koja nema kopnenu vezu sa Rusijom, oslanja se na sopstvenu proizvodnju električne energije, navodi Litgrid, litvanski operater sistema za prenos električne energije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su baltičke zemlje unapred najavile šta planiraju i da je ruski energetski sektor načinio korake kako bi obezbijedio nesmetan rad.

„Ti planovi su odavno objavljeni i zahtijevali su određene akcije naših i njihovih elektroprivreda. Preduzeli smo sve neophodne mjere kako bismo obezbijedili pouzdan i nesmetan rad našeg jedinstvenog energetskog sistema“, rekao je Peskov novinarima.

Tri baltičke zemlje, koje zajedno dijele 1.633 kilometra dugu granicu sa Rusijom i Bjelorusijom, u julu su zvanično obavijestile Moskvu i Minsk o planu da se isključe sa njihovih električnih mreža. Nacionalni operateri baltičkih zemalja dobili su 1,2 milijarde eura podrške od EU i drugih za sinhronizaciju sa mrežom kontinentalne Evrope.

Nauseda je kazao da je Litvanija „uradila mnogo u posljednjih 30 godina da se isključi (sa ruskog i bjeloruskog sistema) i da postane nezavisna“.

„Prije tri godine prestali smo da kupujemo bilo kakve energente od Rusije. To je bio naš odgovor na rat u Ukrajini“, naveo je Nauseda.

Iako su o planovima unapred obavijestile nekadašnje sovjetske partnere, tri baltičke zemlje su i dalje oprezne zbog mogućeg odgovora Moskve i Minska.

Litvanski operater Litgrid saopštio je prošle nedjelje da je „rizik od sajber napada i dalje značajan“, navodeći da su potrebni kontinuiran oprez, saradnja, odbrambeni koraci i „robusne“ mjere sajber bezbjednosti kako bi potencijalne prijetnje bile efikasno ublažene.

Premijerka Letonije Evika Silinja upozorila je u srijedu na moguće provokacije, ali je rekla da je njena zemlja dobro pripremljena i da službe, uključujući vojsku i nacionalnu gardu, pojačavaju mjere bezbjednosti.

„Očigledno je da postoje rizici, mi to veoma dobro razumijemo. Ali rizici su identifikovani i postoji plan za vanredne situacije u slučaju da oni budu materijalizovani“, kazala je Silinja.

Pošto su vlasti baltičkih zemalja objavile šta planiraju, na društvenim mrežama i na ulicama njihovih gradova pokrenuta je propagandna kampanja sa lažnim upozorenjima da će biti nestanaka struje i teške nestašice energije i da će iznosi računa za struju naglo skočiti.