- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
10. 09. 2024.
18:08 >> 18:08
Mediteran sve topliji
Italija želi da iskoristi priliku za uzgajanje bisernih školjki
U italijanskim vodama bi se uskoro prvi put mogli da uzgajaju biseri, jer uzgajivači školjki žele da iskoriste neočekivanu priliku koja je stigla sa zagrijevanjem Mediterana.
Krajem 2023. prvi primjerci biserne školjke (Pinctade radiate), odomaćene u Crvenom moru, primijećeni su u Zalivu pjesnika, popularnoj turističkoj destinaciji stotinu kilometara od Đenove, na sjeverozapadu Italije.
Manje od godinu dana kasnije one su se proširile u nekad najhladnijim djelovima Mediterana, ranije povezanim s drugim vrstama školjaka za ishranu, a ne proizvodnju bisera.
Industrija bisera godišnje zaradi 11 milijardi dolara, a dio kolača sad žele i italijanski školjkari. Uvoznik bisera Adriano Đenisi vjeruje da bi se, ako sve prođe po planu, proizvodnja mogla pokrenuti već za godinu dana.
„Provjeravamo mogućnost proizvodnje kultivacije bisera ovdje”, rekao je Paolo Varela, predsjednik kooperative školjkara koja tamo djeluje od 2011. godine.
Ta je organizacija već stupila u kontakt s proizvođačima bisera u Meksiku kako bi ih savjetovali o proizvodnji bisera, rekao je Varela.
„O Pinctadi radiati se oko Sicilije izvleštava od sedamdesetih, ali samo u protekloj dekadi one su se preselile prema sleveru, do hladnijeg Tirenskog i Ligurijskog mora", objašnjava profesor ekologije Salvatore Đakobe sa Univerziteta u Mesini.
Riječ je o posljednjoj u nizu invazivnih vrsta koje su stigle u, zbog klimatskih promjena, sve topliji Mediteran.
Manuela Falautano iz italijanskog instituta za očuvanje okoline ISPRA rekla je da trend bilježi „eksponencijalni rast” u posljednjih deset godina.
Dio tih novih vrsta je agresivan i ugrožavaju lokalne ekosisteme, a u nekoliko slučajeva one su i opasne za ljude.
Oko 2,5 miliona kvadratnih kilometara Mediterana grije se brže od ostatka mora, upozorava Falautano.
Коментари0
Остави коментар