A.J. [ Beta ]

TAMO JE ŽIVIO U IZGNANSTVU

Sahrana vođe Hamasa u Kataru: Iran i saveznici spremaju odgovor

Vođa Hamasa Ismail Hanije, ubijen u srijedu u Iranu u napadu za koji se optužuje Izrael, biće sahranjen danas u Kataru, gdje je živio u izgnanstvu, dok Iran i njegovi saveznici pripremaju za odgovor.

Posle zvanične pogrebne ceremonije, praćene pozivima na osvetu, na kojoj se okupilo hiljade ljudi u četvrtak u Teheranu održaće se molitve u najvećoj džamiji u glavnom gradu Katara, Dohi, Imam Muhamed Ben Abdel Vahab.

Hamas je pozvao na „dan gnijeva“ kako bi se obilježio pokop političkog lidera organizacije i tražio da „gnijevni demonstranti izađu iz džamija“ poslije velike molitve petkom.

Hanije će, kako je najavio palestinski islamistički Hamas, biti sahranjen na groblju u Lusailu na sjeveru glavnog grada Katara u prisustvu arapskih i islamskih lidera.

Turska je proglasila dan nacionalne žalosti.

Šezdesetjednogodišnji Hanije je ubijen u srijedu „vazdušnim projektilom“, javili su lokalni mediji, u jednoj od rezidencija na sjeveru Teherana pošto je prisustvovao inauguraciji predsjednika Irana Masuda Pezeškijana.

Iran, Hamas i libanski Hezbolah su optužili Izrael za njegovo ubistvo, ali izraelska vojska tvrdi da je te noći izveden samo jedan udar na Bliskom istoku i da je u tom udaru ubijen Fuad Šukr, vojni lider Hezbolaha, u južnim predgrađima Bejruta.

Njujork tajms je međutim, pozivajući se na pet anonimnih zvaničnika bliskoistočnih zemalja, objavio da je Hanije ubijen bombom dva mjeseca skrivenomu rezidenciji gdje je Hanije odsio zaštićen čuvarima.

„Izrael ne zna koje crvene linije je prešao“, rekao je juče lider Hezbolaha Hasan Nasralah tokom sahrane Fuada Šukra, prijeteći Izraelu „neminovnim odgovorom“.

Sinoć je ta organizacija objavila da je ispalila desetine raketa na sjever Izraela.

Proiranski Hezbolah, saveznik Hamasa, razmjenjuje vatru s izraelskom vojskom duž libanske granice gotovo svakodnevno od početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog iznenadnim napadom palestinske organizacije na Izrael 7. oktobra prošle godine.

Napadi u Teheranu i Bejrutu su oživjeli strah od širenja rata na čitav Bliski istok između Izraela na jednoj strani i Irana i organizacija koje ta zemlja podržava u Libanu, Siriji, Iraku, Jemenu, na drugoj.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei je zaprijetio Izraelu ozbiljnom kaznom i izgovorio molitvu za mrtve ispred kovčega Hanijea i njegovog tjelohranitelja pokrivenih palestinskom zastavom.

Pobunjenici Huti takođe povezani sa Hamasom najavili su vojni odgovor na „opasnu eskalaciju“.

Njujork tajms piše, pozivajući se na tri anonimna iranska zvaničnika, da je Hamnei na hitnom sastanku Vrhovnog nacionalnog bezbjednosnog savjeta u srijedu dao naredbu da se Izrael napadne direktno u odgovoru na ubistvo Hanijea.

U Kataru je politička kancelarija Hamasa u dogovoru sa SAD od 2012. godine kada je ta palestinska organizacija zatvorila sjedište u Damasku.

Hanije je igrao ključnu ulogu u pregovorima za mogući prekid vatre u Gazi sa katarskim posrednicima koji sumnjaju u nastavak tih pregovora posle ubistva.

Međunarodna zajednica poziva na uzdržanost i rad ne prekidu vatre.

Neki analitičari vjeruju da bi odgovor Irana i saveznika trebalo da ostane odmjerena kako bi se izbjegla eskalacija.

„Iran i Hezbolah neće željeti da igraju Netanjahuovu igru i daju mu mamac ili izgovor koji je potreban da uvuče SAD u rat“, rekla je ekspertkinja za Hezbolah Amal Sad.