- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
18. 05. 2024.
21:26 >> 21:28
Čitaj mi:
PEKING
Kina povećava rezerve u zlatu i oslobađa se američkog duga
Kina je u prvom tromjesečju prodala rekordnu količinu od 53,3 milijarde USD državnih obveznica američkog Trezora i drugih hartija od vrijednosti u pokušaju da se diverzifikuje od američke imovine.
Kineske investicije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ponovo privlače pažnju investitora usred znakova da bi se tenzije između najvećih svjetskih ekonomija mogle pogoršati, piše Bloomberg.
“Pošto Kina prodaje i jedno i drugo uprkos činjenici da smo bliži ciklusu smanjenja kamatnih stopa Feda, trebalo bi da postoji jasna namjera da se diverzifikuje dalje od američkih dolara”, rekao je Stiven Čiu, glavni strateg za azijske devizne i kamatne stope u Bloombergu, prenosi Capital.ba.
Prema njegovim riječima, kineska prodaja američkih hartija od vrijednosti mogla bi da se ubrza dok se trgovinski rat između SAD i Kine nastavlja, posebno ako bivši predsjednik Donald Trump ponovo bude izabran na tu funkciju.
Predsjednik SAD Joe Biden uveo je velika povećanja carina na niz kineskih uvoznih proizvoda, dok je njegov prethodnik Trump rekao da bi mogao da uvede namet od više od 60 odsto na kinesku robu ako bude izabran.
Pošto Kina prodaje imovinu u dolarima, njene zalihe zlata su porasle u državnim rezervama. Učešće plemenitog metala u rezervama u aprilu je poraslo na 4,9 odsto, što je najviše prema podacima centralne banke iz 2015. godine.
“Kina i zemlje koje su bliske sa njom povećale su svoje posedovanje zlata u deviznim rezervama od 2015. godine, dok su ih zemlje u američkom bloku održale uglavnom stabilnim. Ovo sugeriše da je kupovina nekih centralnih banaka možda bila vođena zabrinutošću zbog rizika od sankcija”, rekla je prva zamjenica generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda, Gita Gopinath.
Коментари0
Остави коментар