A.B. [ RTS ]

ZEMLJA IZLAZEĆEG SUNCA

Ekonomski šok: Japanska ekonomija pala na četvrto mjesto u svijetu

Statistički zavod pri kabinetu japanskog premijera izazvao veliko iznenađenje u zemlji saopštenjem da je japanska ekonomija prošle godine nominalno pala na četvrto mjesto u svijetu.

Vladini statističari u Japanu proteklih dana su sređivali podatke za 2023. godinu i taj rad je otkrio neprijatnu činjenicu da je ekonomija te ostrvske carevine prvi put poslije mnogo decenija potonula na četvrto mjesto u svijetu po obimu.

Japanska ekonomija prošle godine je po veličini nominalnog bruto društvenog proizvoda (BDP) bila manja od njemačke, pokazali su ti statistički proračuni.

Naime, dok je obim japanske ekonomije u 2023. iznosio 4,21 bilion američkih dolara, njemački BDP je dostigao 4,45 biliona.

Veliki razlog za smjenu na trećem mjestu je upravo činjenica da se nominalna veličina BDP-a izražava u dolarima, te da je japanski jen u prošloj godini dostigao najniže nivoe u istoriji u odnosu na američku valutu, dok se euro, koji je u upotrebi u Njemačkoj, dobro držao.

Još jedan uzrok je i inflacija u Njemačkoj, gdje je rast cijena doprinio da se nominalni obim tamošnje ekonomije osjetno uveća.

Ipak, japanski ekonomisti upozoravaju da se iza pada na četvrtu poziciju, mada mala, krije i realna kontrakcija domaće ekonomije, kao i da je Zemlja izlazećeg sunca posljednjih decenija više sprovodila politiku štednje, nego ulaganja u cilju ostvarivanja rasta.

Inače, do ne tako davno, do 2010. godine kada ga je pretekla Kina, Japan je posjedovao drugu po obimu ekonomiju svijeta. Tu poziciju držao je više od četiri decenije, od 1968. do 2009. godine.

Od 2010. do 2023. godine Japan je imao nominalno treću po veličini ekonomiju svijeta, dok je četvrta pozicija pripadala Njemačkoj.

Šok u Zemlji izlazećeg sunca

Interesantno da je pad na četvrto mjesto koje su danas objavili statističari kabineta japanskog premijera zapalio internet u Japanu, gdje poslovni ljudi i obični građani kroz hiljade komentara izražavaju nezadovoljstvo velikim padom domaće valute koji je poskupio uvoz, nerezonskom potrošnjom novca poreskih obveznika i politikom vlade koja, po njima, često pogoduje krupnim američkim kompanijama i investitorima na uštrb domaćih preduzeća.

Saopštenje u vezi sa padom je i domaće ekonomiste navelo na brojna poređenja, pa oni sada ističu da je 2012. godine Japan imao nominalni BDP po glavi stanovnika u iznosu od preko 49.000 dolara, dok je deset godina kasnije, u 2022. godine on iznosio manje od 34.000.

Poređenja radi, BDP po glavi stanovnika na Tajvanu je 2012. godine bio jedva nešto više od 21.000 američkih dolara, dok se 2022. godine popeo na preko 32.000 i gotovo izjednačio sa japanskim.

Japanski ekonomisti ukazuju i da su prosječna primanja u susjednoj Republici Koreji, koja je decenijama kaskala za Japanom, sada viša nego u njihovoj zemlji.

Naime, prosječni godišnji prihod stalno zaposlenih koji žive od mjesečne plate u Južnoj Koreji sada iznosi 35.721, a u Japanu 32.296 američkih dolara.

Nominalni BDP loša mjera za razumijevanje ekonomije

Ima, međutim, i onih koji smireno tvrde da Njemačka nema razloga za zadovoljstvo u vezi sa tim što je nominalno pretekla Japan, jer se iza njenog uzleta u značajnoj mjeri krije inflacija, naročito skok cijena energenata poput nafte i gasa, koji će njemačke kompanije koštati kompetitivnosti, pa i bankrota, te dovesti do smanjenja obima ekonomskih aktivnosti.

U tom smislu nominalna veličina BDP je loša, nerealna mjera, jer inflatorna kretanja i promjene valutnog kursa prikazuje kao rast, odnosno, pad obima ekonomije.

Upravo stoga što je riječ o nominalnim vrijednostima, razumno je pretpostaviti da će se japanske statistike u vezi sa BDP-om osjetno popraviti kada jen sa sadašnjeg kursa od 150 za jedan američki dolar povrati svoju uobičajenu vrijednost od 115 do 125 za jednu zelenu novčanicu.

Jen je posljednjih par godina pao u odnosu na dolar mnogo više od valuta drugih industrijski razvijenih zemalja zbog velikog raskoraka u politici vezanoj za referentne kamatne stope između centralne banke Japana (BOJ) i američke centralne banke (FED).

Zato je, smatraju japanski ekonomisti, prvi korak za povratak na treće mjesto na svijetu po obimu ekonomije jačanje jena kroz korekciju referentne kamatne stope, što bi onda trebalo da proprate odgovarajuće reforme usmjerene na povećanje produktivnosti i veći uvoz strane radne snage.