А.М./РТС

USLIJEDILO HITNO IZVINjENjE

Bivši ukrajinski nacista dobio ovacije kanadskog parlamenta

Predsjedavajući Donjeg doma kanadskog parlamenta Entoni Rota izvinio se zbog veličanja Jaroslava Hunke, bivšeg vojnika nacističe Vafen-SS divizije, koji je dobio veliki aplauz i ovacije kanadskih parlamentaraca tokom posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

Entoni Rota se izvinio nakon burne reakcije jevrejske zajednice koja je osudila veličanje Jaroslava Hunke (98), bivšeg borca Prve ukrajinske divizije, poznate i kao Vafen-SS divizija "Galicija", dobrovoljačke nacističke jedinice koju su tokom Drugog svjetskog rata činili uglavnom dobrovoljci ukrajinskog porijekla iz Galicije.

Tokom posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog kanadskom parlamentu u petak, Hunka je sjedio na galeriji, a Rota ga je predstavio kao "ukrajinskog heroja" koji se borio za nezavisnost Ukrajine od Rusije.

Puna sala kanadskih parlamentaraca odgovorila je aplauzom i ovacijama, a Hunka je ustao da pozdravi poslanike i goste iz Ukrajine.

"Naknadno sam saznao više informacija zbog kojih žalim što sam odlučio da odam počast Hunki. Želim jasno da kažem da niko, uključujući kolege parlamentarce i delegaciju Ukrajine, nije bio upoznat sa mojim namjerama i mojim riječima dok ih nisam izgovorio", rekao je Rota.

Istakao je da posebno želi da uputi najdublje izvinjenje jevrejskim zajednicama u Kanadi i širom svijeta.

Kabinet kanadskog premijera Džastina Tridoa saopštio je da je odluku da pozove i odlikuje Hunku donijela sama Kancelarija predsjedavajućeg Donjeg doma.

"Predsjedavajući Donjeg doma se izvinio i prihvatio punu odgovornost za pozivanje i odavanje počasti Hunki u parlamentu. To je bila dobra odluka", istakao je portparol premijera Tridoa.

"Da biste bili dio takve jedinice, morali ste se zakleti na vjernost Hitleru"

Na veličanje Hunke u kanadskom parlamentu reagovala je zvanična Moskva, brojne jevrejske organizacije i pojedinci, ali i opozicija u Kanadi koja optužuje vlast za veliki propust.

"Činjenica da je takva osoba, a preko nje i organizacija čiji je član bio, dobila ovacije u Donjem domu, duboko je zabrinjavajuća", rekao je za kanadski Si-Bi-Si Den Paneton, direktor Centra "Simon Vizental".

Paneton je istakao da povezanost sa Vafen-SS divizijom čini Hunku saradnikom nacista.

"Da biste bili dio takve jedinice, morali ste se zakleti na vjernost Hitleru i biti umiješani u masakr civila. Nije važno ako tvrdite da ste bili borac protiv komunizma, i dalje ste upleteni u nacističku ratnu mašineriju. To vas čini saučesnikom", naglasio je Paneton i upozorio da u budućnosti svi moraju biti oprezniji.

Istakao je da vjeruje da je solidarnost sa Ukrajinom u borbi protiv ruske invazije nevjerovatno važna, ali i napomenuo da podrška Kijevu ne može biti opravdanje za tolerisanje ili otvoreno veličanje nacista i njihovih ratnih zločina.

"Pomalo mračno nasleđe ukrajinskog nacionalističkog pokreta"

Rukovodilac ukrajinskih studija na Univerzitetu u Otavi Dominik Arel objasnio je za Si-Bi-Si da je divizija u kojoj se borio Hunka privukla na hiljade ukrajinskih dobrovoljaca, od kojih su se mnogi pridružili sa nadom da će se izboriti za ukrajinsku nezavisnost.Arel kaže da su samo Njemci iz Ljemačke mogli da se bore u njemačkoj vojsci, pa su dobrovoljci koji nisu bili Njemci a koji su vjerovali u nacističke ciljeve ili pokušavali da iskoriste nacističku moć za svoje ciljeve bili organizovani u SS divizije.

Napominje da je teško utvrditi da li su određene divizije počinile bilo kakve zločine, ali ističe da ukrajinski nacionalistički pokreti u vrijeme Drugog svjetskog rata ima "izuzetno kompleksno", ako ne i "pomalo mračno" nasleđe ekstremno desne ideologije i saradnje sa nacistima u borbi protiv Sovjetskog Saveza.

Od kraja februara do kraja marta 1945. godine Vafen-SS divizija "Galicija" borila se i protiv jugoslovenskih partizana u Štajerskoj i Koruškoj oblasti na austrijsko-slovenačkoj granici.

Nekadašnji premijer Kanade Brajan Malruni pozvao je 1985. godine kraljevsku komisiju da ispita da li je Kanada postala utočište ratnih zločinaca iz Drugog svetskog rata.

Komisija sudije Žila Dešena utvrdila je da je u to vrijeme u Kanadi živjelo oko 600 bivših pripadnika Vafen-SS divizije "Galicija". Međutim, Dešen je rekao da sama pripadnost diviziji ne predstavlja ratni zločin.

Komisija je utvrdila da nema dokaza da je divizija "Galicija" bila umiješana u zločine nad Jevrejima, iako je kasnije napadala poljske civile.