- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
02. 05. 2023.
22:56 >> 22:52
PRITISAK NA DOMAĆINSTVA
Inflacija u Evropi raste uoči odluke o povećanju kamatnih stopa
Inflacija u evrozoni porasla se prošlog mjeseca povećavajući pritisak na domaćinstva i Evropsku centralnu banku (ECB) da još jednom podigne kamatnu stopu, saopštila je danas statistička agenciaj Evropske unije Evrostat.
U saopštenju se navodi da su potrošačke cijene u 20 država čija je valuta euro porasle sedam odsto u aprilu u odnosu na prethodnu godinu, dok je u martu rast iznosio 6,9 odsto.
Cijene hrane pale su na godišnjih 13,6 odsto u odnosu na martovskih 15,5 procenata, dok su cijene energenata porasle 2,5 odsto.
Bazna inflacija, u koju se ne računaju promjenjive cijene hrane i goriva, blago je usporila, ali je i dalje visoka i iznosila je 5,6 procenata.
Iz tog razloga se očekuje da će ECB nastaviti kampanju obuzdavanja inflacije povećanjem kamatnih stopa i to na sastanku u četvrtak u Frankfurtu za četvrtinu ili pola procenta.
Manje povećanje kamante stope predstavljalo bi umjereniji pristup u seriji brzih povećanja koje je banka napravila.
Veće povećanje kamatne stope naglasio bi da postoji zabrinutost da se inflacija još uvijek ne vraća na ciljanih 2 odsto koji se smatra najboljim za privredu.
Rast inflacije u početku je bio podstaknut visokim cijenama energenata zbog ruske invazije na Ukrajinu: Moskva je prekinula većinu svojih isporuka prirodnog gasa Evropi, a postojao je strah da će zbog rata biti smanjena ponuda nafte na tržištu.
Oporavljanje potražnje nakon najgore pandemije COVID-19 i problemi sa zalihama djelova i sirovina takođe su odigrali ulogu.
Povećanje stope je glavno sredstvo centralnih banaka protiv inflacije. Više stope povećavaju cijenu kredita za potrošnju ili ulaganja i na taj način hlade potražnju za robom.
Ali brzo monetarno pooštravanja od strane ECB-a i Federalnih rezervi SAD izazvao je zabrinutost u vezi sa uticajem na ekonomski rast.
SAD i dalje strahuju od recesije, dok je evropska privreda jedva uspjela da izbegne recesiju u prva tri mjeseca ove godine sa oskudnim porastom proizvodnje od 0,1 odsto.
Zvaničnici za bankarstvo i finansije Evropske unije kažu da je direktan uticaj američkih bankarskih problema minimalan.
Коментари0
Остави коментар