rts/BBC/Rojters [ M.L.B. ]

NAKON SMRTI KRALJICE

Kako će Čarls postati kralj, da li će Kamila postati kraljica

Kraljica Elizabeta Druga, britanski monarh sa najdužim stažom, umrla je u Balmoralu u 96. godini, nakon što je vladala 70 godina. U trenutku kada je kraljica umrla, tron je odmah i bez ceremonije prešao na nasljednika Čarlsa, bivšeg princa od Velsa.

Elizabeta Druga, kraljica Velike Britanije i Sjeverne Irske, preminula je u četvrtak tokom popodneva u zamku Balmoral u Škotskoj u 97. godini, saopšteno je iz Bakingemske palate.

Prva odluka novog kralja bila je da izabere ime koje će ponijeti kao monarh. Mogao je izabrati bilo koje od svoja četiri imena - Čarls Filip Artur Džordž, izabrao je da bude Čarls Treći.

On nije jedini koji se suočava sa promjenom titule.

Iako je prestolonasljednik, princ Vilijam neće automatski postati princ od Velsa - to će morati da mu dodijeli njegov otac. Naslijedio je očevu titulu vojvode od Kornvola - Vilijam i Kejt se sada zovu vojvoda i vojvotkinja od Kornvola i Kembridža.

Postoji i nova titula za Čarlsovu ženu, Kamilu, koja postaje kraljica supruga - supruga je termin koji se koristi za supružnika monarha.

Očekuje se da će Čarls u subotu biti zvanično proglašen za kralja. To će se desiti u palati Sent Džejms u Londonu, ispred ceremonijalnog tijela poznatog kao Pristupni savjet.

Ovo tijelo se sastoji od članova Tajnog savjeta - grupe viših poslanika, bivših i sadašnjih, kao i nekih viših državnih službenika, visokih komesara Komonvelta i lorda gradonačelnika Londona.

Na sastanku će smrt kraljice Elizabete objaviti lord predsjednik Tajnog savjeta, trenutno poslanica Peni Mordaunt, a proglas će biti pročitan naglas.

Formulacija proklamacije može da se promijeni, ali je to tradicionalno bila serija molitava i zavjeta, kojima se pohvaljuje prethodni monarh i obećava podrška novom.

Ovaj proglas zatim potpisuju brojne visoke ličnosti uključujući premijera, kenterberijskog nadbiskupa i lorda kancelara.

Prva kraljeva izjava

Kralj prisustvuje drugom sastanku Pristupnog savjeta, zajedno sa Tajnim savjetom. Novi kralj, u skladu sa tradicijom koja datira iz ranog 18. vijeka, daje izjavu u kojoj se, između ostalog, zaklinje da će sačuvati crkvu Škotske.

Nakon fanfare trubača, biće obavljeno javno proglašenje Čarlsa Trećeg za novog kralja. To će biti učinjeno sa balkona palate Sent Džejms uz riječi - "Bože čuvaj kralja".

Prvi put od 1952. godine zasviraće se državna himna sa riječima "Bože čuvaj kralja".

U Hajd parku, na londonskom tornju i sa brodova ispaljivaće se topovska paljba, a u Edinburgu, Kardifu i Belfastu čitaće se proglas kojim je Čarls proglašen kraljem.

Čarls je postao i šef Komonvelta, koji čine 56 nezavisne zemalje, a u 14 od ovih zemalja, kao i u Velikoj Britaniji, kralj je šef države.

Ove zemlje, poznate kao carstva Komonvelta, su: Australija, Antigva i Barbuda, Bahami, Belize, Kanada, Grenada, Jamajka, Papua Nova Gvineja, Sveti Kristofer i Nevis, Sveta Lucija, Sent Vinsent i Grenadini, Novi Zeland, Solomon Ostrva, Tuvalu.

Krunisanje

Simbolični vrhunac pristupanja biće krunisanje. Zbog potrebnih priprema, krunisanje Čarlsa Trećeg se vjerovatno neće dogoditi brzo - kraljica Elizabeta je naslijedila tron u februaru 1952. godine, ali je krunisana tek u junu 1953. godine.

Posljednjih 900 godina krunisanje se održava u Vestminsterskoj opatiji - Vilijam Osvajač je bio prvi monarh koji je tamo krunisan, a Čarls će biti 40.

To je anglikanska vjerska služba, koju obavlja kenterberijski nadbiskup. Na vrhuncu ceremonije, on će staviti krunu Svetog Edvarda na Čarlesovu glavu - krunu od punog zlata, koja datira iz 1661. godine.

Ovo je središnji dio krunskih dragulja u Londonskoj kuli, a nosi ga samo monarh u trenutku samog krunisanja i težak je 2,23 kilograma.

Za razliku od kraljevskih vjenčanja, krunisanje je državna ceremonija, vlada opredjeljuje novac za to i odlučuje o listi gostiju.