- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
28. 07. 2022.
14:47 >> 14:50
INDEKS DIGITALIZACIJE EKONOMIJE I DRUŠTVA
Digitalizacija u EU napreduje ali preduzeća zaostaju sa tehnologijom
Novi Indeks digitalizacije ekonomije i društva 2022 pokazao je da je većina članica EU napredovala u digitalnoj transformaciji ali da je usvajanje ključnih digitalnih tehnologija, poput vještačke inteligencije i "big data", od strane biznisa i dalje slabo.
Digitalne vještine su još jedna važna oblast u kojoj je potreban veći napredak i takođe treba pojačati napore kod infrastrukture povezivanja (posebno 5G), ocjenjuje se u izvještaju koji je danas objavljen u Briselu.
U EU po digitalizaciji i dalje predvode Finska, Danska, Holandija i Švedska ali se i one suočavaju sa nedovoljnom upotrebom naprednih digitalnih tehnologija i široko rasprostranjenim nedostatkom vještina.
Evropska komisija je ukazala i na pozitivan trend povećanja nivoa digitalizacije u članicama, kao i na činjenicu da zemlje koje su krenule sa niskog nivoa, "hvataju korak" i biljeleže brži rast.
Posebno su u poslednjih pet godina napredovale Italija, Poljska i Grčka.
Unapređenja su međutim potrebna i kod digitalnih vještina građana jer su digitalna oruđa integralni dio svakodnvenog života i participacije u društvu.
Kako se navodi, samo 54 odsto Evropljana starih između 16 i 74 godine ima barem osnovne digitalne veštine a cilj Digitalne dekade EU je da ih bude najmanje 80 odsto do 2030.
Takođe je 2021. na tržište rada ušlo pola miliona stručnjaka za ICT i EU ih ima devet miliona, što je daleko od cilja od 20 miliona do 2030. i nedovoljno da se premosti nedostatak vještina sa kojima se preduzeća trenutno suočavaju.
Više od polovine preduzeća (55 odsto) tokom 2020. je imalo problem sa popunjavanjem mjesta na kojima rade stručnjaci za ICT.
Taj manjak predstavlja veliku prepreku za oporavak i konkurentnost kompanija u EU i takođe nepovoljno djeluje na napore da se ispune ciljevi Zelenog dogovora.
Kada je riječ o korišćenju ključnih tehnologija, kompanije su im se više okrenule za vrijeme pandemije i "klaud" je koristilo 34 odsto ali je upotreba vještačke inteligencije i "big data" ostala slaba, samo 8 odnosno 14 odsto preduzeća.
Kako se ističe, te tehnologije nose veliki potencijal za inovacije i unapređenje efikasnosti, posebno među malim i srednjim preduzećima.
Samo 55 odsto malih i srednjih preduzeća EU ima barem osnovni nivo digitalizacije a cilj je da ih 2030. bude 90 odsto. To ukazuje da gotovo polovina nema priliku da iskoristi mogućnosti digitalizacije.
Evropski komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton rekao je na predstavljanju Indeksa da EU mora da nastavi da ulaže napore da postane globalni lider u tehnološkoj trci.
"Moramo da pojačamo napore da osiguramo da svakom malom i srednjem preduzeću, svakom biznisu i industriji u EU budu dostupna najbolja digitalna rješenja i da imaju pristup infrastrukturi za digitalno povezivanje svjetske klase", istakao je Breton.
Коментари0
Остави коментар