- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
23. 05. 2022.
18:19 >> 18:27
ROBERT HABEK
Četiri povezane krize za globalnu recesiju
Najmanje četiri međusobno povezane krize prijete da pokrenu globalnu recesiju, ocijenio je u ponedeljak njemački ministar privrede Robert Habek, a prenosi agencija dpa. Četiri prijetnje su, rekao je Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, inflacija, energetska kriza, manjak hrane i klimatske promjene.
Recesija je znatan pad privredne aktivnosti u nekoj državi ili zoni. Kada je bruto-domaći proizvod – dakle ukupna vrijednost dobara i usluga izražen u novcu za određeni period – u dva uzastopna tromjesečja manji nego u prethodnom, onda ekonomisti to nazivaju „tehničkom recesijom“.
„Ne možemo da riješimo probleme ponaosob“, rekao je Habek. „Ali ako ne uspijemo da riješimo nijedan od problema, zaista strahujem da ćemo upasti u globalnu recesiju“, dodao je.
To može kritično loše da utiče ne samo na program protiv klimatskih promjena, nego da izazove globalnu nestabilnost, piše dpa.
"Ako deo svijeta naredne godine bude gladovao, onda nećemo brinuti samo o tome (klimi), nego o svjetskoj stabilnosti", rekao je ministar iz ekološke partije Zelenih.
Prema njegovim riječima, energetska neizvjesnost ne protivrječi ciljanom oslobađanju od fosilnog goriva.
"Moramo da shvatimo da jedan problem ne smijemo rješavati guranjem drugog pod tepih", rekao je, dodavši da će rješavanje sadašnjih problema većom proizvodnjom i upotrebom fosilnog goriva pogoršati situaciju u budućnosti.
Isto tako, rekao je Habek, pogrešno je sada zatvarati tržišta, jer ako se svaka država okrene brizi samo o sebi, to može da zaoštri globalnu krizu.
"Moramo zadržati otvorena tržišta," rekao je, pozivajući na izmjenu regulative i kurs od "deglobalizacije" ka dubljoj saradnji i solidarnosti.
Коментари0
Остави коментар