Mi.M. [ N1 ]

Slovenija uvodi kraće radno vrijeme: Radnici će birati slobodan petak ili skraćeni radni dan

U Sloveniji će od 1. januara 2026. godine djelimično stupiti na snagu novi zakon koji će omogućiti zaposlenima koji se približavaju penziji da skrate radno vrijeme.

Pored povećanja naknada za nezaposlene i učesnike javnih radova, kao i olakšanog pristupa tržištu rada za mlade, studente i penzionere, zakon će omogućiti radnicima blizu penzije da biraju kako da skrate svoju radnu obavezu, prenosi portal Nova.rs.

Konkretno, zaposleni stariji od 58 godina, kao i oni sa najmanje 35 godina radnog staža, moći će da biraju: da petkom imaju slobodan dan i tako produže vikend ili da rade skraćeno, po šest sati dnevno.

Ovo je potvrdilo Ministarstvo rada, porodice, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti za slovenačke medije, a trenutno se pripremaju podzakonski akti za sprovođenje ovih novih pravila.

Model nazvan 80-90-100 predviđa radno vrijeme od 80 odsto, platu od 90 odsto i pune doprinose kao da se radi 100 odsto. Ovaj koncept djelimično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje efikasnosti. U Sloveniji su već sprovedeni pilot-projekti u tehnološkim firmama koji su pokazali slične rezultate.

Iz Ministarstva rada, na čijem je čelu Luka Mesec iz partije Levica, navode da će, ukoliko promjene budu uspješne, krenuti i korak dalje u liberalizaciji radnih propisa.

Do kraja 2028. godine moguće su i dodatne promjene: dodatak za rad subotom, obavezni božićni bonus za sve zaposlene i uvođenje radne sedmice od 38 sati.

U okviru prve faze zakonskih izmjena predviđene su i dodatne mjere. Nezaposleni u Sloveniji od 2026. godine dobiće veće naknade. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri mjeseca nakon prestanka radnog odnosa iznosiće 130 odsto prosječne bruto minimalne zarade, što trenutno prelazi 1.660 eura. Ako ni nakon tri mjeseca ne nađu posao, slijedi naknada od 110 odsto, zatim 100 odsto, a na kraju 70 odsto prosječne bruto minimalne zarade.

Značajne promjene i povećanja predviđene su i za učenike, studente i učesnike javnih radova. Oni će imati veće minimalne satnice i bolje uslove rada. Planirani su i posebni podsticaji za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina, do 40 odsto mjesečne neto naknade. Ova kategorija građana dobiće pravo i na veći broj dozvoljenih sati povremenog i privremenog rada.

Penzionerima se mjesečni limit rada povećava sa 60 na 85 sati, čime se proporcionalno povećava i maksimalni godišnji prihod koji mogu ostvariti na tom osnovu.

Ministarstvo finansija zabrinuto zbog budžetskog opterećenja
Usvajanju ovog zakona prethodili su dugotrajni pregovori sa socijalnim partnerima, ali je zakon konačno donesen po hitnom postupku, jer je njegovo usvajanje bilo uslovljeno povlačenjem 140 miliona eura iz evropskih fondova.

Međutim, Ministarstvo finansija, na čijem je čelu dugogodišnji menadžer i bivši direktor Adria Airwaysa Klemen Boštjančič, izrazilo je rezerve u vezi sa finansijskim opterećenjem koje ove mjere donose.

Ukupni trošak za državni budžet procjenjuje se na preko 40 miliona eura, pa će podzakonski akti koji regulišu tržište rada biti donošeni postepeno, do kraja 2028. godine – ukoliko vlada lijevog centra opstane do tada.