A.M. [ RSE ]

Tramp produžio vanredne mjere za Zapadni Balkan u kojim je i 'crna lista'

Američki predsjednik Donald Truamp potpisao je odluku o Zapadnom Balkanu, kojom se za godinu dana produžavaju vanredne mjere koje je prije 16 godina donio bivši američki predsjednik Džordž Buš objavila je američka vlada.

Odluka, između ostalog, obuhvata i objavu tzv. crne liste osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD zbog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD. Na listi se od 2017. godine nalazi i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik.

Trump je mjere produžio za još jednu godinu, a to je uradio i u prethodnom mandatu, 2017. godine, kao i njegovi prethodnici na predsjedničkoj funkciji.

Bush je 26. juna 2001. godine donio izvršnu uredbu kojom se proglašava da su ugroženi interesi SAD od pojedinaca i organizacija u BiH, Makedoniji i na Kosovu.

Ona predviđa niz pravnih posljedica, uključujući blokadu imovine, zabranu ulaska u SAD i finansijskih transakcija za haške optuženike i oko 150 osoba i organizacija koje se dovode u vezu s optuženicima za ratne zločine, terorističkim organizacijama ili podrivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
Vašington smatra da te osobe ugrožavaju mir i proces stabilizacije u regionu.

"Prijetnja koja se ogleda u postupcima osoba koje su uključene, pomažu ili finansiraju ekstremističko nasilje u Makedoniji i na drugim mjestima na zapadnom Balkanu, ili u opstrukcijama provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma i rezolucije UN na Kosovu nije otklonjena", navedeno je u odluci koju je, nakon Busha, Baracka Obame i Joa Bidena potpisao i Trump.

Na osnovu te Bushove odredbe iz 2001. godine formirana je tzv. crna lista osoba i organizacija s kojima je američkoj vladi i kompanijama zabranjeno sarađivati te kojima se u SAD blokiraju imovina i novčane transakcije.

Listu, na koju se stavljaju osobe koje obuhvata i ova odluka, kao i druge sličnog tipa, objavljuje Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC), koji djeluje u sklopu američkog ministarstva finansija.

SAD su do sada, osim kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, stavile na svoju listu sankcija više desetina pojedinaca sa područja država Zapadnog Balkana. Nerijetko, radi se o državnim funkcionerima i ljudima na vlasti.

U državama Zapadnog Balkana, najviše sankcionisanih je u BiH i Srbiji.

Inače, SAD uvode sankcije pojedincima i firmama na osnovu Globalnog Magnicki zakona zbog kršenja ljudskih prava i zabranjuju bilo kakvo poslovanje sa firmama koje su na ilegalan način stekle kapital.

Na osnovu ovog Zakona, Sjedinjene Države ciljaju na pojedince koji su povezani sa ozbiljnim kršenjem ljudskih prava ili korupcijom.

Sva imovina pojedinca pod sankcijama, koja se nalazi u SAD, je blokirana. Pored toga, blokirane su i sve firme koje su sa njima povezane.