P. R.

Odbrana: Sud u Hagu da hitno oslobodi Mladića, bliži mu se kraj života

Odbrana ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića zatražila je od predsjednice međunarodnog suda u Hagu da ga hitno pusti na privremenu i uslovnu slobodu iz humanitarnih razloga, pozivajući se na procjene ljekara da će uskoro umrijeti.

Zahtjev, koji je sud danas objavio, branilac Dragan Ivetić utemeljio je na činjenici da je medicinska služba u pritvoru suda UN "rekla Mladiću i njegovoj porodici da on ne može biti izliječen" i da se "njegov očekivani životni vijek sada mjeri mjesecima".

Mladić (83) je osuđen pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti nad Muslimanima i Hrvatima u BiH, uključujući terorisanje civila u Sarajevu, od 1992. do 1995.

Mladić je u pritvoru u Hagu od kraja maja 2011. godine, kada je uhapšen u Srbiji i izručen Tribunalu.

Ljekari su, kako odbrana navodi u zahtjevu, sa liječenja prešli na "palijativnu njegu" Mladića i o tome su obavijestili i pacijenta i njegovu porodicu.

Branilac Ivetić je naveo da je "Mladićev ograničeni očekivani životni vijek centralni humanitarni obzir kojem valja pridati odlučujuću težinu" u odlučivanju predsjednice suda Grasijele Gati Santane.

Zbog teškog zdravstvenog stanja ne postoji rizik da bi Mladić mogao da pobjegne, tvrdi odbrana, pozivajući se na slučaj bivšeg vođe Srba u Hrvatskoj Gorana Hadžića, koga je sud u Hagu pustio na privremenu slobodu usljed neizlečive bolesti i koji je ubrzo potom umro u Srbiji.

Mladić je, prema njegovom pravnom zastupniku, od marta prošle godine preživio tri "medicinska incidenta" koji su po ljekarima bili "opasni po život".

Detalji Mladićevih zdravstvenih tegoba su u zahtjevu redigovani.

Branilac Ivetić, međutim, navodi da je Mladić u zatvorskoj bolnici zato što su ljekari procijenili da je "malo vjerovatno da će povratiti nivo nezavisnosti potreban da bude vraćen u pritvor".

Ljekari su, kako navodi odbrana, ocijenili i da je Mladiću neophodna "intenzivna i specijalistička njega" koju dobija u zatvorskoj bolnici.

Bez takve nege, "Mladićevo zdravlje bi moglo ubrzano da se pogorša", usljed čega bi "njegovo pritvaranje bilo nespojivo s njegovim zdravstvenim stanjem", naveli su ljekari.

Zastupnik odbrane se poziva i na nalaz neurologa koji je ustanovio da se Mladićevo zdravstveno stanje "pogoršalo u toj meri da je njegov kratki očekivani životni vek značajno umanjen".

Odbrana je u zaključku istakla da je "palijativna nega nespojiva" sa daljim boravkom Mladića u zatvoru i da bi zbog toga nastavak njegovog pritvaranja bio jednak "okrutnoj i nečovečnoj kazni".

Iako u zahtevu nije naveo u koju zemlju bi Mladić trebalo da bude pušten, Ivetić je ukazao da bi "palijativna nega koja bi poboljšala kvalitet Mladićevog života mogla biti najbolje sprovedena izvan zatvora, među porodicom i negovateljima koji govore istim jezikom kao Mladić".

Vlasti Srbije su uhapsile Mladića 26. Maja 2011. u Lazarevu kod Zrenjanina, a pet dana kasnije je prebačen u Hag.

Suđenje Mladiću pred Tribunalom trajalo je od 16. maja 2012. do 15. decembra 2016. godine. Tribunal je Mladiću izrekao prvostepenu presudu 22. novembra 2017. a pravosnažnu 8. juna 2021. godine.

Tim presudama, Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperisanjem i za uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, od 1992. do 1995. godine.

Mladić je, po 10 tačaka optužnice, osuđen za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti u 15 bosanskih opština, uključujući progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i prisilno premeštanje.

Sud je utvrdio Mladićevu krivicu i po četiri tačke optužnice za kršenje zakona i običaja ratovanja: za ubistva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca.

Tribunal je Mladića prvi put optužio 25. jula 1995. i on je do hapšenja 2011. bio u bekstvu tokom kojeg je, kako su kasnije utvrdili lekari u Hagu, preživeo tri moždana udara.