M.V. [ Slobodna Evropa ]

Gujon pita EU hoće li reagovati na zakon u Hrvatskoj o uklanjanju srpskih spomenika iz devedesetih

Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Srbije Arno Gujon javno je pitao Evropsku uniju (EU) da li će reagovati na nedavno donošenje zakona u Hrvatskoj o uklanjanju srpskih nadgrobnih spomenika.

Hrvatski parlament je 30. aprila usvojio Zakon o grobljima kojim se, među ostalim, predviđa uklanjanje spomenika podignutih nakon 30. maja 1990. godine, koji veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku iz devedesetih godina prošlog vijeka. Jedan od njih je spomenik vođi pobunjenih Srba koji je odgovoran za smrt 12 hrvatskih policajaca u Borovu naselju, u maju 1991. godine. 

Zakon predviđa da vlasnici grobova moraju da uklone nadgrobne spomenike ako napisi na njima, kako su naveli, vrijeđaju vjerska, moralna i nacionalna osjećanja Hrvata.

Gujon je u videu na engleskom jeziku koji je objavio na društvenim mrežama rekao da se radi o "čistoj srbofobiji, jer o sudbini spomenika odlučuje državna komisija, bez jasnih kriterijuma i prava na žalbu".

Gujon je naveo da se radi o aktu institucionalne diskriminacije u Hrvatskoj koji će, kako je rekao, imati ozbiljne posljedice. Naveo je da zakon "cilja spomenike koji odaju poštu srpskim vojnicima i civilnim žrtvama tokom rata od 1991. do 1995. godine ili su ispisani ćiriličnim pismom koje Srbi koriste".

"Porodice preminulih sada su primorane da u roku od 30 dana uklone te spomenike o svom trošku, u suprotnom će biti kažnjene novčanom kaznom koja može dostići i 5.000 evra. O sudbini spomenika odlučuje državna komisija, bez jasnih kriterijuma, bez prava na žalbu. Reč je o čistoj srbofobiji", istakao je Gujon.

On je rekao da ti spomenici nisu simboli mržnje, već simboli gubitka, stradanja i otpora.

"Dok se takva diskriminacija nad Srbima sprovodi pred očima Evrope, treba podsjetiti da je Hrvatska 1995. godine etnički očistila četvrt miliona Srba, a danas pokušava da izbriše i njihovo sjećanje, identitet i tragove koje su ostavili", zaključio je Gujon, referirajući se na hiljade Srba koje su napustile Hrvatsku u vrijeme akcija hrvatskih snaga za oslobađanje teritorija od srpske okupacije.

Kako je prethodno prenijela hrvatska državna radio-televizija (HRT), "na hrvatskim grobljima i danas ima grobova i grobnica pripadnika agresorskih vojnih i paravojnih postrojbi zaostali iz vremena kada su dijelovi hrvatskog državnog teritorija više godina bili pod okupacijom srpskih agresora, a koji vrijeđaju osjećaje hrvatskih građana".

"Spomenici napisani ćirilicom, koji ne vrijeđaju moralne i nacionalne osjećaje građana, neće se uklanjati, ali oni koji vrijeđaju, neovisno jesu li napisani ćirilicom ili latinicom, bit će uklonjeni", nedvosmisleno je poručio predstavnik Vlade Hrvatske u saborskoj raspravi o zakonu, prenio je HRT.