B.B. [ Euronews ]

REGIONALNA INICIJATIVA ZAMIRE

Otvoreni Balkan - gdje je zapelo?

Otvorene umjesto zatvorenih granica, sloboda umjesto ograničenog kretanja, saradnja umjesto neprijateljstva, napredak umjesto nazadovanja, parole su inicijative Otvoreni Balkan, čije su članice Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija. Ove tri države imale su podršku većeg dijela zemalja Evropske unije, kao i Sjedinjenih Američkih Država za ovu inicijativu. Poslije samita Berlinskog procesa održanog polovinom oktobra, kao da je ta podrška opala, ali i zainteresovanost samih članica da Otvoreni Balkan održe u životu.

Slobodno kretanje ljudi i roba i slobodan pristup tržištu rada samo su djelovi sporazuma potpisanih od strane Beograda, Skoplja i Tirane. Slično je potpisano i u okviru Berlinskog procesa, pa se postavlja pitanje da li je sada Otvoreni Balkan potreban i da li je živ.

Vučević: Albanija više nije zainteresovana

"Živ je u tom dijelu da se poštuju sporazumi koji su postignuti. U tom dijelu da, ali čini mi se da prije svega Albanija više nije zainteresovana. Mislim da imate izjavu i Edija Rame, ako se ne varam iz 2023., kad je rekao da je Otvoreni Balkan završen proces, da je on ispunio svoju misiju. Čekamo da vidimo neko bliže određivanje vlade Sjeverne Makedonije", rekao je premijer Srbije Miloš Vučević.

Albanski premijer je poslije pomenute izjave poručio da Otvoreni Balkan on nije zatvorio i da ga ne može zatvoriti samo jedna strana, ali da Albanija trenutno ima druge prioritete.

Čini se i da je makedonski predsjednik vlade ipak najveći skeptik prema ovoj inicijativi.

"Podrazumijeva se da nakon sastanka Berlinskog procesa koji se odnosi na sve integracione procese Albanije i intenziviranje regionalne saranje u mnogim pravcima, inicijativa Otvoreni Balkan stavljena po strani. To je zato što su regionalne politike stavljene u funkciju integracija u Evropsku Uniju", ističe Erion Muća, ekonomski analitičar iz Tirane.

"Ako već imamo ovakvu vrstu inicijative, ona bi trebalo da bude potpuna, a ovako kakva jeste, nije potpuna. Na kraju krajeva, cilj svih zemalja u regionu je članstvo u Evropskoj Uniji. Trenutno nema bržeg protoka ljudi i robe, pošto imamo granice koje danas, nažalost, postoje i kada, nažalost, još uvijek raspravljamo o tome gdje su granice u regionu", rekao je o ovoj inicijativi premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski.

Za Srbiju je važna svaka inicijativa, ma kako se ona zvala, koja doprinosi miru i stabilnosti, međusobnoj saradnji i donosi opipljive rezultate u korist građana.

"Nažalost, propuštena je šansa da se Crna Gora i Bosna i Hercegovina priključe, to bi bilo idealno, i onda bi dobili zaista jednu punoću ovog prostora i jedan projekat koji je mogao da, prije svega, pokaže ako hoćete i Evropi, ali prije svega nama svima, da možemo da sarađujemo", dodao je premijer Vučević.

Evropska Unija poručuje da prihvata svaku regionalnu inicijativu, ali da ona mora uključivati sve na Zapadnom Balkanu.

Za Euronews Srbija o tome šta inicijativa Otvoreni Balkan predstavlja danas, više od tri godine kasnije, o perspektivama i izazovima za razvoj, govorio je Nenad Đurđević iz Privredne komore Srbija.

Đurđević: Otvoreni Balkan faktički ne postoji kao neka aktivna inicijativa

"Inicijativa Otvoreni Balkan faktički ne postoji kao neka aktivna inicijativa. I mi ćemo vidjeti da je prošle godine premijer Rama jasno rekao da je Otvoreni Balkan u tom nekom formatu završio svoju misiju i da je u stvari sada fokus Albanije, prije svega, i ostalih država Zapadnog Balkana da se te vrste integracija i dalja saradnja odvija u okviru jednog procesa, bio to Berlinski proces, bio to porces pridruženja Evropskoj uniji. Dakle u okviru napora da se ekonomije Zapadnog Balkana transformišu kako bi mogli da pristupe jedinstvenom tržištu Evropske unije pa i da postanu članici Evropske unije. Dakle, to je što se tiče faktičkog stanja", kaže Đurđević.

On dodaje da su mnoge pozitivne stvari dogovorene u okviru te inicijative.

"Dakle, tržište rada u tri države funkcioniše. Po pojednostavljenoj proceduri vi možete da dobijete radnu dozvolu ukoliko ste državljanin na primjer Srbije, u Albaniji ili u Sjevernoj Makedoniji i obrnuto. I to funkcioniše, postoji određeni broj, nekoliko hiljada ljudi koji su već na taj način pokušali ili ostvarili to pravo i to je značajan doprinos regionalnoj mobilnosti. Takođe, saradnja iz oblasti i pojednostvljenje procedura na granicama, odnosno saradnja iz oblasti fitozaštite i veterinarske zaštite, pomjeranje tih kontrola sa graničnih prelaza, komunikacija i saradnja, institucija koje se bave zaštitom hrane, znači veterinarske i fitoinspekcije, je uspostavljena i u toku je. To obezbjeđuje na neki način da se polako ove tri zemlje harmonizuju iz oblasti koje se tiču zaštite hrane i puštanja u promet hrane i proizvoda od hrane i životinskih proizvoda", kazao je Đurđević.

Napominje i to da je Otvoreni Balkan donio pozitivne promjene poput akreditovanih laboratorija u Albaniji za izdavanje sertifikata za robe.

"Ono što je takođe, recimo, interesantno je da je ta inicijativa podstakla i nekako pogurala u Albaniji da se kvalitet proizvodnje hrane i laboratorija, i uspostavljanje akreditovanih laboratorija, ubrza. Prije 2-3 godine, je bio veliki problem što nisu postojale akreditovane laboratorije u Albaniji koje su mogle da daju sertifikate koji su bili potrebni za plasiranje robe na druga tržišta. Sad se to značajno unaprijedilo. Dakle, ono što je bitno jeste da kad postoji politička volja i postoji neka ideja na koji način da se stvari zajedničke rade, da onda rezultati mogu da slijede", zaključuje Đurđević.