[ Jutarnji.hr ]

STARI PODACI

Hrvati tvrde da nijesu "glupi"

Nakon što je mapa “Prosječan IQ u Evropi po zemljama”, češkog matematičara Jakuba Mariana, pokazala da Hrvati imaju jedan od najnižih koeficijenata inteligencije u Evropi, hrvatski novinari bacili su se u istraživanje.

Oni su otkrili da je Marian koristio podatke još iz 1952. godine, te da takva statistika o IQ danas nije validna. Ta mapa, koja je u kratkom vremenu postala hit na internet portalima, pokazuje da je prosječan IQ u Hrvatskoj 90, u Srbiji 91, a u Sloveniji 99. Najviši IQ u prosjeku na toj mapi imaju Finci (103), a slijede ih Holanđani (102), Šveđani (101) i Italijani (101).

“Moja namjera nije bila da reklamiram ili ismijevam bilo koju zemlju. Samo sam napravio vizuelizaciju statističkih podataka zasnovanih na visokocitiranom naučnom radu, a da pritom nijesam ni video brojke”, ističe Marian.

Njegova mapa se zasniva na radu “The g-Factor of International Cognitive Ability Comparisons” iz 2007. godine njemačkog psihologa dr Hajnera Rindermana s Tehnološkog univerziteta koji je istraživao povezanost koeficijenta inteligencije i kvaliteta edukacije.

Rinderman je koristio informacije o rezultatima testova inteligencije, ali i uspješnosti učenika na ispitima poput PISA (iz više osnovnih predmeta), TIMSS (iz matematike) te PIRLS (iz čitanja) u državama Evrope.

Problem je što u Rindermanovoj studiji nema podataka o uspješnosti hrvatskih učenika na spomenutim testovima, a za koeficijent inteligencije Hrvata uzima se onaj iz poznate studije Ričarda Lina i Tatua Vanhanena o visokoj povezanosti prosječnog IQ i BDP neke nacije.

Ta studija je objavljena prije desetak godina, a u njoj su dvojica naučnika baratali podatkom o IQ Hrvata s početka pedesetih. Konkretno, riječ je o istraživanju iz 1952. koje je obuhvatilo 299 ispitanika uzrasta od 13 do 16 godina. Tada se pokazalo da je njihov koeficijent inteligencije u prosjeku 90.

Inteligencija je jako vezana za obrazovanje, tvrdi Vladimir Takšić, redovni profesor Odsjeka psihologije Univerziteta u Rijeci.

“Pogledajte PISA rezultate. Mi smo slabi, a razlog je to što djeca uče jedno, a testira se drugo. Umjesto da se podstiču na razmišljanje, sistem ih zatupljuje”, kaže Takšić. Roditeljima poručuje da je dobar recept za razvoj inteligencije uključivanje djeteta u vannastavne aktivnosti i podsticanje samoučenja.

Hrvatski akademik Ivica Kostović, osnivač Instituta za istraživanje mozga, napominje da je uticaj okoline važan faktor za razvoj inteligencije, ali vaspitanje i obrazovanje su, slaže se, presudni.

Istraživanja američkog psihologa dr Džejmsa Flina pokazala su da IQ ljudi na Zapadu raste tempom od tri boda po deceniji (u psihologiji se to naziva Flinovim efektom). Drugim riječima, koeficijent modernih zapadanjaka u posljednjih sto godina narastao je za 30 bodova. Zanimljivo je i da je kod žena rastao brže nego kod muškaraca. Sada u nekim zemljama, npr. Estoniji, Argentini i Novom Zelandu, žene imaju malo veći IQ nego muškarci.