A.M. [ RSE ]

Na balkanskim putevima se gine više nego u Evropi

Godišnje u prosjeku na makedonskim putevima pogine 65 ljudi na milion stanovnika, odnosno za četvrtinu više nego u zemljama Evropske unije (EU), a ništa bolja slika nije ni u regionu.

Prema podacima sa Međunarodne konferencije o bezbjednosti saobraćaja na putevima iznesenim krajem maja u Skoplju, u državama Zapadnog Balkana u prosjeku godišnje na milion stanovnika pogine 70 ljudi.

Na Kosovu je prosjeku 55 žrtava godišnje na milion stanovnika, u Sjevernoj Makedoniji 65, a u Srbiji čak 502 žrtve.

U EU najmanje žrtava nesreća na milion stanovnika ima Švedska - 22, a najviše Bugarska - 78 i Rumunija - 86.

Uzroci svih nesreća su ljudski faktor 95 posto, stanje vozila četiri posto i uslovi puta jedan posto.

U Sjevernoj Makedoniji nove dionice Štip - Kočani i Štip - Radoviš, koje su uvrštene u kategoriju brzih puteva, svojevrsne su saobraćajne crne tačke.

Prema evidenciji policije, na ovim dionicama se dešava najveći broj nesreća.

Međutim, koje su crne tačke na makedonskim putevima i gdje se gube ljudski životi, može se utvrditi nakon što Ministarstvo unutrašnjih poslova uvede KADAS – sistem koji postoji u okviru EU, a koji pokazuje gdje i zašto ima najviše nesreća.

Iako je prvi put najavljeno još 2020. godine, Sjeverna Makedonija ga još nema implementiranog.

Ova baza podataka trebalo da je "most" povezivanja između Javnog preduzeća za državne puteve i MUP-a, gdje bi se razmjenom podataka trebalo utvrditi da li će određena lokacija biti označena kao crna tačka.

I pored nesprovedenog KADAS sistema, iz MUP-a kažu da imaju bazu podataka koja se analizira i preduzimaju se mjere.

"Stalno pravimo analize gdje imamo najveće probleme, gdje su najteže saobraćajne nesreće i prave se planovi za realizaciju. Tamo se pojačavaju saobraćajne kontrole i preventivne aktivnosti kako bi se smanjio broj žrtava", kaže portparol MUP-a Toni Angelovski.

Prema podacima sa kojima raspolaže makedonska policija, čak 60 posto svih saobraćajnih nesreća pripisuje se prekoračenju brzine.

U prosjeku, u saobraćajnim nesrećama godišnje pogine dvoje do četvoro djece.

Ljudski faktor je najveći uzrok nesreća, a to uključuje stanje vozila i uslove na putevima.

Prosječni putevi i stara vozila
Prema standardima EU, makedonski putevi imaju prosječnu ocjenu tri zvjezdice od mogućih pet. Prema ekspertima za bezbjednost, Sjeverna Makedonija treba odmah ubrzati izgradnju modernih puteva koji stoje nedovršeni godinama.

Ali čak i ako se kamere postave duž novih dionica koje su izgrađene po standardima, smrtnost na njima je visoka zbog nepažnje vozača.

"Infrastrukturna mreža na centralnom i lokalnom nivou je dosta razgranata, ali je stanje i kvalitet putne mreže u lošem stanju. Ono što treba da se uradi je poboljšavanje kvaliteta kolovoza, kvaliteta signalizacije, da se na taj način radi za poboljšanje bezbjednosti", kaže Jasmina Bunevska – Talevska, profesorka na Tehničkom fakultetu u Bitoli.

Prema riječima dekana Fakulteta za bezbjednosti Nikole Dujovskog, do 2030. godine moraju da se završe započeti autoputevi, ali i da se poboljšaju uslovi na svim putevima na kojima se bilježe veće saobraćajne nezgode.

"Nedostaje nam javni prevoz. Da imamo javni prevoz, smanjio bi se intenzitet saobraćaja na glavnim dionicama. Skoplje nema javni prevoz, to je veoma diskutabilno. Željeznički saobraćaj ne funkcioniše. Svi drugi vidovi saobraćaja u Evropi su mnogo zastupljeniji. Treba da se napusti saobraćaj dominantno sa cestovne mreže i da se ide na javni prevoz, bilo autobuski ili željeznički", smatra Dujovski.

Ali na ulicama i putevima širom Sjeverne Makedonije automobili su dominantno prevozno sredstvo. I to - polovni.

Ukupan uvoz starih putničkih automobila je za pet i po puta veći od uvoza novih.

U posljednjih pet godina od 2019. do 2023. godine, prema podacima Uprave carina, uvezeno je oko 177.000 polovnih automobila, naspram 28.000 novih.

Prosječna starost vozila na makedonskim putevima je 20 godina, a preko 170.000 je iz prošlog vijeka.

Stanje vozila čini četiri posto u cjelokupnoj slici nesreća.

Sjeverna Makedonija ima i domaće i međunarodne ciljeve koje treba ispuniti u pogledu eliminisanja smrtnih slučajeva na putevima.

U makedonskoj Nacionalnoj strategiji za transport cilj je da se do 2030. godine broj žrtava na putevima smanji za 50 posto, a da ne bude ni jednog djeteta poginulog u saobraćajkama.

U evropskom okviru, Sjeverna Makedonija bi trebala slijediti i dokument Evropske komisije "Vizija nula" (Vision Zero) koji ima za cilj da do 2050. godine ne bude žrtava u saobraćajnim nesrećama na evropskim putevima.

Srbija obara rekorde
Osim visoke stope smrtnosti na putevima, Sjevernu Makedoniju i Srbiju povezuje i tranzitni pravac Koridora 10. U ljetnjom periodu, kako kaže Mirko Koković iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Srbije, dnevno preko njega pređe više od 100.000 vozila, od čega su veliki dio vozači sa vozilima iz Srbije koji odlaze na ljetovanje u Grčku.

"U 2023. godini sproveli smo kampanju 'Vozi odmorno' za putnike u tranzitu. Radili smo sa makedonskim Republičkim savjetom za bezbjednost na putevima kako bismo podigli svijest da vozači treba da prave pauze od 15 minuta svaka dva sata, jer je umor jedan od ključnih uzroka nesreća. To je urodilo plodom i prošle godine u ljetnjoj sezoni imali smo smanjenje žrtava na Koridoru 10 za 37 odsto", rekao je Koković.

U 2022. godini na putevima u Srbiji poginule su 502 osobe, dok je 2011. godine - 731 osoba. Prema Kokovićevim riječima, to "predstavlja značajno smanjenje ako se uzme u obzir povećanje broja vozila sa 1,8 miliona u 2011. na 2,7 miliona vozila u 2022. godini".