P.R. [ Beta ]

raste broj iz godine u godinu

U Srbiji svaki peti stan prazan

Na tržištu nekretnina u Srbiji sve je više novih stanova, ali iz godine u godinu raste i broj praznih nekretnina, pa je između dva posljednja popisa stanovništva broj privremeno praznih stanova uvećan za 34.499 stambenih jedinica, piše časopis Biznis i finansije.

Računica je da je svaki peti stan u Srbiji prazan.

Tokom popisa stanovništva 2022. evidentirano je 3,6 miliona stanova, od kojih je više od pola miliona prazno, a 23 odsto njih je na području Vojvodine.

Ako se ne računaju napušteni objekti, vikendice i poslovni prostori, kao i ono što je nastanjeno, a takvih je 2,6 miliona, tačno je 510.258 praznih stanova.

Brojni su razlozi za prazne stanove, od toga da su vlasnici u inostranstvu, da su kupljeni kao investicija i koriste se povremeno dok su vlasnici prijavljeni na drugim adresama, do toga da služe za školovanje i studiranje.

U Republičkom zavodu za statistiku u privremeno prazne stanove ubrajaju i one koji su završeni i neuseljeni, kao i one koji se adaptiraju i dorađuju, ili su u pitanju nekretnine sa neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

Čak i kada bi se ove nekretnine pojavile na tržištu, veliko je pitanje kako bi to uticalo na cijene i da li bi mogao da se očekuje njihov pad, piše Biznis i finansije.

"U slučaju da se pojavi veći broj praznih stanova na tržištu, renta bi bila jeftinija jer većom ponudom stanova za najam bi vjerovatno došlo do korekcije cijena. Kada je riječ o gradnji, iako se i ona oslanja na ponudu i potražnju, mislim da ponuda većeg broja stanova za izdavanje ne bi bitno uticala jer se te dvije stvari ipak ne preklapaju, niti su cijene zakupa stanova pratile prodajne cijene kvadrata", rekao je izvršni direktor novosadske agencije za nekretnine Solis Dragan Rabati.

U Vojvodini prazno 118.804 stanova

Samo na području Vojvodine je prazno 118.804 stanova. Tu prednjači Novi Sad, u kome ima 27.583 prazna stana, premda u ravničarskoj prijestonici caruju kranovi, zgrade niču na sve strane, a svaki pristojniji stan koji se pojavi u oglasima za izdavanje plane u roku od nekoliko sati.

Vrlo brzo i novoizgrađeni stanovi dobijaju nove vlasnike, dok cijene u centru Novog Sada dostižu 3.500 eura za kvadrat, na periferiji grada su 1.400 eura, a zakup se kreće od 300 do preko hiljadu eura.

Poslije Novog Sada, na području Vojvodine najviše praznih stanova nalazi se u Subotici. Podatak da u ovom gradu – gdje se zakup može pronaći i za 200 eura mjesečno, a kvadrat stana prodaje se od 1.300 eura pa naviše – ima 9.073 nenastanjena stana, mnoge je iznenadio.

"To što je devet hiljada stanova prazno, ukoliko je tačan podatak, to za mene znači da je dobar dio stanovništva Subotice otišao u inostranstvo da radi i ostale su nekretnine u kojima niko ne živi, niti se one izdaju. Sigurno da bi veća ponuda takvih praznih stanova uticala na snižavanje cijena zakupa. Za sada to nije slučaj. Mnogi kupci su prethodnih godina ulagali novac u stanove, računajući na turizam, ali to iziskuje puno vremena, pa su stanove izdali ili prodali", rekao je Dejan Graovac iz agencije Sold.

Od Portugala do Grčke sve teže iznajmiti i kupiti stan

Slični problemi vezani za prazne stanove muče brojne evropske zemlje, od Portugala do Grčke sve je teže iznajmiti i kupiti stan, a situacija se pogoršala nakon perioda korone i rata u Ukrajini. Poraslo je interesovanje kupaca iz Istočne Evrope za stanove na zapadu starog kontinenta. Poljaci, Litvanci i Estonci ubrzano traže i kupuju manje nekretnine u Španiji, navodeći da ih na to motiviše iskustvo Ukrajinaca koji su bježeći od rata morali da se brzo pakuju, ne znajući gdje idu.

Prema podacima Eurostata, prosječna cijena najma stana u EU na kraju 2023. bila je za 25 odsto viša nego na početku 2010. godine, dok je prosječna kupoprodajna cijena u odnosu na 2010. porasla za 50 odsto, navodi se u Deklaraciji o priuštivom, pristojnom i održivom stanovanju za sve, potpisanoj u martu u Belgiji.

Prema tom dokumentu, plaćanje troškova stanovanja, u šta spadaju stanarina ili rata kredita sa svim tekućim računima, predstavlja značajan finansijski teret za tri četvrtine svih evropskih domaćinstava.