- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Region
21. 02. 2024.
22:36 >> 22:39
Čitaj mi:
STRUČNJACI EU
Koheziona politika ključna za proširenje Unije na Zapadni Balkan
Nezavisna grupa stručnjaka predstavila je Evropskoj komisiji izvještaj o kohezionoj politici Evropske unije, u kojem se ocjenjuje da je ta politika od ključnog značaja i za prevladavanje ekonomskog i razvojnog jaza koji postoji između zemalja Unije i budućih potencijalnih članica sa Zapadnog Balkana i iz istočne Evrope.
"Potencijalnim proširenjem na Zapadni Balkan i istočnu Evropu, EU će morati da se pozabavi pojačanim ekonomskim, socijalnim i teritorijalnim disparitetima. Te promijene govore o potrebi robusne kohezione politike na teritoriji cijele EU, posebno u svijetlu novih izazova i troškova, uključujući i integraciju novih članica", piše u izvještaju.
Koheziona politika EU ima za cilj da ujednači ekonomski i održivi rast i kompetitivnost evropskih regiona, stvori nova radna mjesta i unapredi kvalitet života u zemljama članicama, i u krajnjem efektu ujednači standard života ljudi.
U tu svrhu, EU je za period od 2021. do 2027. godine izdvojila gotovo 392 milijarde eura, što je skoro trećina njenog višegodišnjeg budžetskog okvira.
U izvještaju grupe stručnjaka, koju je inicirala evropska komesarka za koheziju i reforme Eliza Fereira, podsjeća se da je EU odlučila da uključi u članstvo i zemlje Zapadnog Balkana - Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, kao i Moldaviju, Ukrajinu i Gruziju.
"Sve te zemlje imaju znatno niži Bruto društveni proizvod (BDP) od Bugarske, koja je najmanje razvijena članica EU-27. Tako je na primer Crna Gora, koja je najviše napredovala kao kandidat, 2022. godine bila na svega 50 odsto prosječnog BDP EU u mjereno po standardnoj kupovnoj moći. Albanija i BiH su bile na malo više od trećine", piše u izveštaju.
Dodaje se da za Ukrajinu i Moldaviju ne postoje precizni podaci, ali da je BDP u tim zemljama još i niži.
U izvještaju se podseća i da u svim zemljama koje teže ulasku u EU postoje i unutrašnje regionalne razlike u razvijenosti.
Ipak, u izvještaju se naglašava da je proširenje na Zapadni Balkan od strateškog značaja za EU.
"To proširenje postavlja značajne izazove, ali otvara i ogromne mogućnosti. Uspeh će zavisiti od zajedničkog napore političkih lidera EU i zemalja članica, koji moraju da pokažu političku volju i izdvoje neophodne resurse kako bi ono postalo realnost", piše u izvještaju.
EU kohezionu politiku sprovodi novcem iz nekoliko fondova.
To su Evropski regionalni razvojni fond (ERDF) koji služi ulaganjima u evropske regione i gradove, Kohezioni fond (CF) za investicije u ekologiju i transport u manje razvijenim članicama, Evropski socijalni ond plus (ESF+) čiji je cilj otvaranje radnih mjesta i stvaranje inkluzivnih društava, i konačno Fond za pravednu tranziciju (JTF) koji pomaže regione pogođene privrednom tranzicijom koju zahijteva borba protiv klimatskih promena.
Коментари0
Остави коментар