PISAC I POLITIČAR

Preminuo Dobrica Ćosić

Akademik, srpski pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar Dobrica Ćosić preminuo je danas u Beogradu u 92. godini. Bio je prvi predsjednik SRJ, od 1992. do 1993. godine, prenosi RTS.

Dobrica Ćosić je rođen 29. decembra 1921. godine u selu Velika Drenova kod Trstenika. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi u Bukovu, kod Negotina, ali je prekinuo školovanje za vrijeme Drugog svjetskog rata i kasnije završio Višu političku školu "Đuro Đaković".

U toku Narodnooslobodilačke borbe bio je politički komesar u Resavskom partizanskom odredu, urednik lista "Mladi borac" i član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju. Poslije oslobođenja je bio član AGITROP-a Centralnog komiteta KP Srbije, a republički i savezni poslanik bio je 12 godina.

Jedan je od rijetkih koji su se javno usprotivili političkoj likvidaciji Aleksandra Rankovića.

Prvi Ćosićevi prozni radovi nijesu skrenuli naročitu pažnju književne kritike. U domaću i svjetsku književnost ulazi 1951. godine djelom "Daleko je sunce".

Od 1951. godine Dobrica Ćosić postaje slobodan umjetnik, književnik koji je napisao kultne romane: "Korene", "Deobe", "Vreme smrti", "Vreme zla", "Vreme vlasti", ali i mnoge druge. Od 14. februara do 26. aprila, Dobrica Ćosić je, kao član državne delegacije, bio saputnik predsjedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu na brodu "Galeb" kojim su obilazili afričke zemlje.

Godine 1968. otvara pitanje Kosova čime izaziva pozornost članova iz CK. Postao je jedan od najpoznatijih opozicionara Josipu Brozu Titu poslije razmimoilaženja sa njim. Dobrica Ćosić godine 1970. postaje član SANU, a u svojoj pristupnoj besjedi je rekao "srpski narod dobijao u ratu, a gubio u miru".

Tokom 1989. i 1990. godine osnovao je srpske nacionalne stranke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Prvi predsjednik SRJ odlukom Savezne skupštine postaje u junu 1992. godine. Smijenjen je godinu dana kasnije (31. maj 1993.) tajnim glasanjem oba vijeća Saveznog parlamenta poslije sukoba sa Slobodanom Miloševićem. Dobrica Ćosić je  slovio i kao jedan od tvoraca Memoranduma SANU koji je poslužio kao idejna osnova za rasturanje SFRJ. Ćosić je bio poznat i po negiranju crnogorske nacije i kao protivnik samostalnosti Crne Gore. Dobitnik je NJegoševe nagrade 1990. čiji je novčani dio priložio za rušenje Njegoševog mauzoleja na Lovćenu.