- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Region
11. 12. 2023.
19:08 >> 19:19
CIJENE I DALjE SA STAROM VALUTOM
Godinu dana od uvođenja eura: Hrvati još preračunavaju u kunama
Hrvatska je prije godinu dana svoju nacionalnu valutu kunu zamijenila eurom, ali su cijene u prodavnicama i dalje istaknute i u eurima i u kunama.
Oni kojima je još ostalo kuna mogu da ih zamijene u bankama, a od 1. januara moći će to da učine samo u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), piše Politika.
Iako će vam se Zagrepčani žaliti kako je sve poskupjelo i mnogi to pripisati prelasku na euro, u Hrvatskoj narodnoj banci kažu da ulazak u evrozonu nije bitnije uticao na rast cijena.
Zamjenica guvernera HNB Sandra Švaljek tvrdi da su neke cijene čak i pale posle uvođenja evropske valute.
„Koristi od uvođenja evra su trajne, a troškovi jednokratni. Naše kamatne stope su manje nego da smo izvan evrozone. Ceo proces uvođenja eura prošao je glatko jer, prema istraživanju Evrobarometra, čak 68 odsto građana podržava prelazak na evro. S bankama je postignut dogovor da kamatne stope privredi i građanima ne mogu biti više posle uvođenja evra. Zbog visoke podrške građana nismo imali potrebe da ulažemo u promociju evra”, objasnila je Švaljekova.
Ankete među građanima uoči uvođenja eura, kako objašnjava, pokazivale su da je postojala bojazan da će se to negativno odraziti na njihov životni standard.
„Bilo je i otpora uvođenju eura, ali su se pokazali kao neosnovani. Cijene rastu, ali pod uticajem faktora koji nemaju veze sa uvođenjem evra”, kategorična je Švaljek.
Kamatne stope na stambene kredite sada su u Hrvatskoj niže od četiri odsto. I to je, kažu iz HNB, jedna od prednosti uvođenja evra.
„Život nam je s evrom postao jednostavniji jer ne moramo da se brinemo kad odlazimo u inostranstvo da li smo promijenili valutu, koliko koštaju transakcije. Uvođenje eura i ulazak u zonu šengena imali su pozitivan uticaj i na hrvatsku privredu”, objasnila je zamjenica guvernera.
Prosječna plata u Hrvatskoj je 1.000 eura, a polovina zaposlenih je dobila sto evra više. Minimalac u ovoj zemlji je 560 evra.
Hrvatska je, kaže Hrvoje Butković iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, postala privlačna i za strane radnike, ali je istovremeno veliki broj Hrvata napustio zemlju jer su imali mogućnost da se zaposle u nekoj od zemalja Zapadne Evrope.
„U odnosu na 2011. godinu izgubili smo deset odsto stanovništva, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog slabog prirodnog priraštaja. Danas u Hrvatskoj deset odsto radne snage čine strani radnici. Među njima su najbrojniji oni iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Srbije. Mnogo je i ljudi koji su ovde stigli iz Sjeverne Makedonije, Nepala, Filipina, Indije. Najveći broj ovih radnika je nekvalifikovan i zato uglavnom rade na građevini. Dozvole za rad dobijaju na godinu dana, ali je u planu da taj period bude produžen na tri godine. Nezaposlenost je šest odsto”, objašnjava Butković.
Butković kaže i da mnogo građana nije bilo za uvođenje evra i odricanje od kune koju su smatrali simbolom svoje suverenosti.
Zamjera vlastima što nisu organizovale referendum i pitale građane šta o tome misle i kaže da je više od 40 odsto Hrvata bilo protiv ove promene.
U narodnoj banci Hrvatske kažu da je prelazak na evro prije svega bio politička odluka i da je referendum jako skupa stvar. Sa druge strane, istraživanja su pokazala da građani podržavaju evro.
Butković napominje da je ulazak u šengen bio važan jer 20 odsto BDP-a čine prihodi od turizma, kao i zbog prekogranične migracije sa Slovenijom.
Najveće poverenje građani imaju u policiju i vojsku, dok su najskeptičniji prema nezavisnosti pravosuđa.
„Stalno se donose zakoni o borbi protiv korupcije, ali je ono ipak pod nedovoljnom civilnom kontrolom. Ankete pokazuju da naši građani misle da su zaposleni u pravosuđu korumpirani i da postoji politički uticaj na sudove”, zaključila je Butković.
Коментари0
Остави коментар