Beta [ I. P. ]

U POTOČARIMA

Navršava se 27 godina od genocida u Srebrenici

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će biti obilježena 27. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su počinile snage Vojske Republike Srpske u julu 1995. godine.

Na komemoraciji ponovo neće biti zvaničnika Srbije, dok je premijer Crne Gore Dritan Abazović najavio da će u Potočare doći brojna delegacija crnogorske vlade.

Danas će u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci još 50 identifikovanih srebreničkih žrtava.

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Salim Mustafić, koji je u julu 1995. imao 16 godina. U Potočarima će danas biti sahranjena još dva maloljetnika, koji su u vrijeme smrti imali 17 godina.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.671 žrtva genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, dok je na drugim lokacijama, u skladu sa željama porodica, sahranjeno još 250 žrtava. Još se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

Tradicionalni "Marš mira", kojim se odaje počast srebreničkim žrtvama, održan je i ove godine. Oko 3.000 ljudi krenulo je u petak iz Nezuka na trodnevni "Marš mira" ka Potočarima. Tom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, jula 1995. godine su se probijali Bošnjaci, pošto su srpske snage zauzele Srebrenicu.

Za razliku od perioda od 2015. do 2019. godine, 11. jul ove godine, kao i u prethodne dvije, nije dan žalosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, već jedino u Federaciji BiH.

Srpski ministri u Savjetu ministara BiH odbili su prije par dana predlog ministarske spoljnih poslova Bisere Turković, iz Stranke demokratske akcije (SDA), da 11. jul ove godine bude proglašen za dan žalosti u cijeloj zemlji.

Međunacionalne tenzije u BiH pred ovogodišnju komemoraciju u Potočarima dodatno su narasle nakon što su 9. jula, pored puta koji vodi od Bratunca do Potočara, postavljene fotografije 3.267 srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja, ubijenih i poginulih tokom rata u BiH.

Sarajevski mediji su to ocijenili kao "dodatnu provokaciju". Policija Republike Srpske naredila je uklanjanje fotografija, koje su mještani potom pomjerili na svoje privatne posjede, u dvorišta pored puta.

Nakon ulaska u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija u julu 1995. godine, srpske snage, predvođene komandantom Vojske Republike Srpske (VRS) Ratkom Mladićem, ubile su oko 8.000 ljudi, mahom muškaraca i dječaka.

Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici potvrđen je brojnim sudskim presudama, od Međunarodnog suda pravde u Hagu, preko Haškog tribunala, do sudova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal i sudovi u BiH, Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Mladić je pred međunarodnim krivičnim sudom u Hagu pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora, kao i nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Još tri visokorangirana oficira VRS osuđena su na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici.

Uprkos tome, srpske političke elite u Bosni i Hercegovini i Srbiji, do danas nijesu pokazale spremnost da se suoče sa prošlošću i da priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid.

Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao države članice EU i zemlje Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. jul kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Nakon toga, Skupština Srbije je 2010. usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, koju je predložila vladajuća koalicija, predvođena Demokratskom strankom tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića. Za Deklaraciju je glasalo 127 od 250 poslanika, nakon višečasovne burne rasprave.

Deklaracija se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde iz februara 2007. godine, u kojoj stoji da je u Srebrenici počinjen genocid. Međutim, u Deklaraciji se termin genocid ne pominje.

Vlasti Republike Srpske su 2018. načinile novi korak u pokušaju da minimiziraju zločin srpskih snaga u Srebrenici, poništavanjem Izvještaja Komisije za Srebrenicu, koji je u junu 2004. godine usvojila Vlada Republike Srpske.

Iako Izvještaj Komisije za Srebrenicu nikada nije postao opšteprihvaćen u cijeloj BiH, ni od Bošnjaka ni od Srba, činjenica je da su vlasti Republike Srpske njegovim usvajanjem prvi put javno i institucionalno priznale da su srpske snage u Srebrenici, od 10. do 19. jula 1995, počinile masovne egzekucije Bošnjaka.

Rezoluciju kojom se osuđuje genocid o Srebrenici prošle godine su usvojili parlamenti Crne Gore i Kosova. Hrvatski sabor je to učinio 2009. godine, a parlament Sjeverne Makedonije 2010. godine.

Bivši Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) nametnuo je u julu prošle godine, nekoliko dana prije isteka mandata, zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida u BiH.