Mi.M.

Šimun: Ministarstvo zdravlja postupilo odgovorno i transparentno

Ministar zdravlja Vojislav Šimun poručio je da je Ministarstvo zdravlja postupilo odgovorno i transparentno kod svih smrtnih slučajeva u zdravstvenim ustanovanama u posljednje dvije godine, sa željom da se „zadovolji pravda, prije svega zbog porodica, a potom i zbog javnosti“. On je istakao da će pravda biti isporučena i da je važno precizno utvrditi individualnu odgovornost tamo gdje postoji. Sistem ne možemo popravljati ukoliko se u slučajevima individualne odgovornosti ona ne prepozna i ne procesuira. To je sada u nadležnosti istražnih organa, ali sve što je bilo do Ministarstva zdravlja – urađeno je, poručio je ministar.

Prva tačka današnjeg radnog dana Skupštine je Druga posebna sjednica Drugog redovnog zasijedanja u 2025. godini (osmi dan), na kojoj će ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovarati na poslanička pitanja.

Mikić: Ko će snositi odgovornost za sve ono što se dešava u zdravstvu u posljednje vrijeme?

Poslanik Zoran Mikić (URA) je pitao Šimuna da li će podnijeti ostavku nakon drugog slučaja smrti novorođenčeta u Opštoj bolnici Nikšić za samo dvije godine.

Mikić je podsjetio da u crnogorskom zdravstvu posljednjih mjeseci ima više smrtnih slučajeva, da su u bolnici u Nikšiću u protekle dvije godine umrle dvije bebe, a podsjetio je i na smrt porodilje iz Ulcinja.

"Otkad sam postavio poslaničko pitanje do danas imali smo još dva smrtna slučaja - dječaka iz Bara i pacijentkinju iz Nikšića. Da li osjećate objektivnu odgovornost i hoćete li zbog toga podnijeti ostavku? Hoće li zbog ovoga biti nečijih smjena, ali smjena zbog nečije odgovornosti, ali ne političkih smjena kao što je bila smjena direktora Fonda zdravstva", upitao je Mikić.

Prema njegovim riječima, u zdravstvenom sistemu Crne Gore imamo dosta lošu situaciju u posljednje dvije godine, te da ne smatra da je to samo odgovornost ministra Šimuna.

"Mislim da ste se vi nakalemili na brojne probleme u zdravstvu koje imamo prethodnih 10 ili 15 godina. Ali ako imamo situaciju da u jednoj godini imamo više smrtnih slučajeva u crnogosrkim zdrastvenim institucijama, da imamo 30 miliona nedostataka u Fondu za zdravstva za ljekove i medicinska sredstva, da imamo liste čekanja koje su, čini mi se, u posljednijih nekoliko godina rekordne, onda neko treba da snosi odgovornost", kazao je Mikić.

Ministar zdravlja je rekao da svaki tragičan ishod u svakom zdravstvenom sistemu, svakoj bolnici domu zdravlja bio medicinski nepredvidiv, predvidiv, izbježan ili neizbježan, itekako predstavlja bolan događaj kako za porodicu tako i za cijeli sistem i za samo Ministasrtvo zdravlja.

Šimun je kazao kako treba utvrditi odgovornost, te da je ona utvrđena u nekim slučajevima, poput smrti porodilje iz Ulcinja.

Šimun je pomenuo slučaj smrti bebe iz Nikšića u 2023. godini kada on nije bio resorni ministar, ali, kako je kazao, je tu vrlo precizno odgovoreno o čemu se radi, te da nije bilo krivične odgovornosti.

Takođe, za porodilju iz Ulcinja iz 2024. godine ministar je rekao da je od samog starta  bio u kontaktu sa porodicom, koja je htjela smao odgovornost tj. šta se desilo u tom slučaju, te da je pružio svu neophodnu podršku.

"Dakle, Ministasrtvo zdravlja je sve što je bilo u zakonskoj proceduri preduzelo, formiralo eksternu komisiju iz Slovenije koja je dostavila svoj izvještaj i mi smo ga predali porodici i tužilaštvu", rekao je ministar.

Ministar Šimun je rekao da što se tiče posljednja dva slučaja smrti u zdravstvenom sistemu sprovode se procedure da li je odgovornost bila usljed neke sistemske greške ili je odgovornost bila individualna?

"Direktor bolnice Nikšić od prvog dana, iste noći se našao na licu mjesta, kako bi čitav postupak bio transparentan. Obavijestio je nadležne institucije, utvrdio je sve okolnosti. Iako se čeka obdukcioni nalaz, na osnovu izjava i uvida u stanje, on je poduzeo konkretne aktivnosti tokom kojih su suspendovane dvije sestre koje su bile nadzor nad djetetom, od kojih je jedna u međuvremenu dobila otkaz, a za drugu, odnosno za obje je u komunikaciji sa tužilaštvom pružio sve neophodne dokaze i sumnje u slučaju postojanja eventualne krivične odgovornosti", naglasio je on.

Što se tiče slučaja smrti dječaka iz Bara, ministar je rekao da je u kompleksnost liječenja dječaka bilo uključeno više ustanova uključujući i privatne zdravstvene, te da su i tu preduzete sve aktivnosti iz nadležnosti ministarstva.

"Između ostalog, i ta privatna zdravstvena ustanova u kojoj je dijete najduže liječeno na osnovu izjava roditelja i dokaza koje imamo pisanih, je zatvorena. Dalje o procesu se sprovodi nadzor šta se desilo i u ostalim ustanovama. Porodica je dala punu podršku da taj proces istjeramo do kraja i da se utvrdi ko je kriv u pomenutom slučaju i da li je bilo bilo propusta u liječenju i od strane kog", rekao je Šimun.

Ministar zdravlja poručio je da je Ministarstvo zdravlja postupilo odgovorno i transparentno kod svih smrtnih slučajeva u zdravstvenim ustanovanama.

"Ministartvo zdravlja je postupilo odgovorno, transparentno i sa željom da se prvo zadovolji pravda, prvo zbog porodica a onda zbog javnosti, i u tom smislu pravda će biti isporučena i vrlo precizno individulizovati odgovornost ukoliko je odgovornost individualna. Sisem ne možemo korigovati ukoliko u određenim slučajevima individualne odgovornosti ona ne bude prepoznata i procesuirana To je nešto što zavisi od istražnih organa ali sve što je do ministsrtva zdravlja je urađeno", kazao je ministar.

Na pitanje o smjeni direktora FZO Vuka Kadića, Šimun je rekao da nije bilo političke smejne, već da je možda bilo političkog imenovanja.

"Političko je možda bilo postavljenje. Sjetite se da je tada raspušten jedan upravni odbor pa imenovan drugi, možda nelegalno, pa se mijenjala i sistematizacija i statut. On je bio nestranačka ličnost koja je imala listu na lokalnim izborima - i to je jedan interesantan momenat. A mi ovdje želimo da predstavimo jednu smjenu, koja je posljedica kršenja zakona, kao političku. Nije dobro praviti žrtvu od nekoga ko krši zakon", dodao je on.

Poslanika Velimira Đokovića je zanimalo koji programi podsticaja za povećanja nataliteta su trenutno u primjeni i kakvi su njihovi rezultati.

Ministar zdravlja, Vojislav Šimun, u odgovoru na poslaničko pitanje istakao je da negativni prirodni priraštaj u Crnoj Gori zahtijeva sveobuhvatan pristup javnim politikama, koji uključuje ne samo zdravstvo, već i ekonomiju, privredu i kulturu.

On je naglasio da, u poređenju sa većinom zemalja regiona i Evropske unije, Crna Gora ipak pokazuje povoljniji trend rasta stanovništva, dijelom zahvaljujući i imigracionom saldu. Ministar je istakao da Ministarstvo zdravlja provodi programe koji indirektno doprinose povećanju nataliteta, kroz unapređenje reproduktivnog zdravlja žena i parova, savjetovališta za reproduktivno zdravlje, škole za trudnice i veći pristup uslugama vantjelesne oplodnje.

„Povećali smo broj dozvoljenih pokušaja vantjelesne oplodnje i proširili starosni limit za pacijentkinje koje mogu učestvovati u programu o trošku države, kako bismo što većem broju ljudi omogućili da se ostvare kao roditelji“, rekao je ministar Šimun.

On je takođe naveo da podaci Monstata pokazuju pozitivan prirodni priraštaj u osam opština Crne Gore u prvih devet mjeseci ove godine, što predstavlja ohrabrujući trend.

Ministru zdravlja Vojislavu Šimunu pitanja su postavili poslanici Nermin Abdić, Jevto Eraković, Dragana Vučević, Velimir Đoković, Zoran Mikić i Slađana Kaluđerović.

Eraković je pitao koliko je pacijenata u Crnoj Gori (onkoloških i teških hroničnih) tokom 2025, bilo primorano da ne zdravstvene ustanove tokom jednog mjeseca imaju limitirane budžete te da li je Ministarstvo zdravlja napravilo strucnu analizu kako je to uticalo na tok liječenja i zdravlje navedenih pacijenata?

Abdić je bio kratak i pitao u kakvom je stanju zdravsteni sistem u Crnoj Gori?

Takođe, u nastavku Četvrte sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini (sedmi dan) na dnevnom redu je više prijedloga zakona.

Naime, poslanici će raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šemama kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Na dnevnom redu su i Prijedlog zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu.

Dodatno, poslanici će raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o vazdušnom saobraćaju i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o spoljnoj trgovini naoružanjem i vojnom opremom.