Ivan Mijanović

Godinu nakon odobravanja Reformske agende: Crna Gora prednjači u sprovedenim reformama

Crnoj Gori iz Plana rasta do sada je isplaćeno 37 miliona eura, a naša zemlja uz Sjevernu Makedoniju jedina je koja je za sada dobila novac na osnovu ispunjenosti reformi. Skoro godinu nakon što su reformske agende odobrene od strane Evropske komisije, Plan rasta pokazao se kao ozbiljan instrument,smatra bivši izvjestilac Karlo Resler, uz ocjenu da EU ima dobre mehanizme kontrole za njegovo sprovođenje.

Novac u zamjenu za reforme- to je bila najprostija definicija Plana rasta za Zapadni Balkan. Međutim, godinu dana kasnije, osim predfinansiranja, Podgorica i Skoplje jedni su uspjeli da povuku novac po osnovu ispunjenosti kriterijuma iz Reformske agende.

“Gledajući unaprijed, zaista moramo vidjeti reforme na terenu. Ovo je instrument zasnovan na učinku, tako da moramo vidjeti implementaciju, i ovaj rad mora da se nastavi”, naglasio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.

A u slučaju Crne Gore, taj posao se nastavlja. Komisija razmatra učinak zemlje kako bi se oslobodila druga tranša sredstava, a nakon najavljenog korigovanja vizne politike prema određenim zemljama, Podgorica bi mogla da računa i na novac koji nije dobila prilikom prethodne procjene.

“Jedna stvar za koju bismo mogli da pohvalimo Crnu Goru, to je činjenica da je crnogorska vlada objavila dio svog izvještaja o učinku koraka iz decembra 2024. godine odmah nakon što je podnijela izvještaj Evropskoj komisiji… I u tom smislu, pružili su primjer drugim zemljama“, ocjenjuje Simonida Kačarska, iz Instituta za evropsku politiku.

Ipak, opšti utisak u Briselu je da se očekivalo da će se reforme odvijati brže.

„Da li smo se nadali da će reforme ići brže, da će dinamika biti brža, mislim da je jasno da jesmo. Međutim, bez obzira što bismo svi voljeli vidjeti da dođe do ubrzavanja dinamike, mislim da je upravo i činjenica da do toga nije došlo na takav način predstavlja jednu snagu tog cijelog procesa i govori o zbiljnosti cijelog procesa“, naglašava poslanik Evropskog parlamenta Karlo Resler.

U okviru druge tranše Crnoj Gori je na raspolaganju 22,6 miliona eura, a iz prethodne dodatnih 18,4 miliona eura.

„Velika poruka, velika lekcija po meni je takođe i da novac i novčana sredstva ovdje nisu sve, da ne mogu u svakom slučaju motivisati sve reforme, međutim jasno je da jesu jedan dodatni poticaj koji bi morao doći na stvarno postojeću političku volju i političku odlučnost da se reforme i prave strukturne promjene zaista i dogode“, smatra Resler.

Kada je riječ o ostalim zemljama Zapadnog Balkana, do sada su novac od predfinansiranja dobile Albanija i Srbija, Bosna i Hercegovina tek nedavno je usvojila Reformsku agendu, dok Kosovo zbog unutrašnje političke situacije još nije ratifikovalo sporazume o grantovima i zajmovima u Parlamentu.

Reformska agenda Crne Gore je odobrena 23. oktobra 2024. godine kroz Odluku Komisije za sprovođenje, nakon pozitivnog mišljenja država članica.

Tekst i prilog proizvedeni su uz podršku programs Innovation. Media. Minds : EU podrška javnom novinarstvu na Zapadnom Balkanu kojeg sprovodi Goethe-Institut u ime Evropske komisije, u saradnji sa DW Akademijom. Sadržaj ovog teksta ne odražava nužno stavove Evropske unije.