A.J.

CDT PUBLIKACIJA

"Šestomjesečni pregled rada Vlade: Hronika propuštenih prilika"

Izborna reforma nakon više od godinu ne daje ozbiljnije rezultate, transparentnost donošenja odluka Vlade se smanjuje, sve je više pojava namjernog podrivanja demokratskih procesa, daleko smo od dobro organizovane i optimizovane javne uprave, a u pravosuđu nakon 25 godina reforme i dalje ima više problema nego dobrih praksi, zaključci su publikacije ““Stabilnost” ili reforme: Status quo kao “evropska politika” Centra za demokratsku tranziciju.

Zaključeno je da uprkos formalnom napretku u procesu približavanja EU i pored ocjena o impresivnom napretku u oblastima kojima se bavi ta organizacija, impresivnog napretka zapravo i nema.

Ovo su najvažniji zaključci publikacije ““Stabilnost” ili reforme: Status quo kao “evropska politika” u kojoj Centar za demokratsku tranziciju (CDT) analizira političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024. do kraja aprila 2025, na isteku godinu i po mandata 44. Vlade Crne Gore.

"Prije i nakon njene rekonstrukcije, Vlada i većina u parlamentu je funkcionisala stabilno, iako su s vremena na vrijeme njeni konstituenti razmjenjivali teške riječi, neslaganja, pa čak i prijetnje napuštanjem vlasti. Predsjednik Vlade i prvi čovjek najjače partije vlasti izabrao je neuobičajenu taktiku za funkcionisanje većine: potpisivao je različite vrste koalicionih i političkih sporazuma sa gotovo svim ključnim akterima na političkoj sceni i na taj način pokušavao upravljati sa heterogenom vlašću i, često, komplikovanim odnosima sa opozicijom", navodi se u saopštenju CDT-a koje potpisuje izvršni direktor Dragan Koprivica.

Nekad je, kako navodi, u tome imao uspjeha, nekad ga je taj pristup odvodio u ozbiljne probleme, ali je činjenica da su akteri vladajuće većine zadovoljni ovim pristupom i da među njima postoji veliki stepen saglasnosti da i dalje ostanu na vlasti.

"Iako je 44. Vlada poseban akcenat stavljala na napredak ka EU i u tome formalno ostvarila konkretnije rezultate od prethodnih izvršnih vlasti, iako smo od visokih predstavnika EU mogli čuti izjave o “impresivnom” napretku, sve je više indikatora da proklamovani cilj - članstvo u 2028. godini - teško da će biti ostvaren. Za ovo, razloge treba prije svega tražiti u Crnoj Gori, ali i u globalnim političkim kretanjima i odnosima unutar EU.
IBAR, kojeg je politička propaganda vlasti označila simbolom uspjeha i prosperiteta, nije dao konkretne rezultate", rekao je on. 

Umjesto promjena na bolje, Koprivica ističe da imamo usvojene IBAR zakone, koji su se pokazali površnim, a u praksi neprimjenljivim i često besmislenim. 

"Unutar vladajuće većine, u periodu na koji se odnosi naš dokument, bile su primjetne antidemokratske tendencije - satanizacija drugačijeg mišljenja i pritisci na kritičare vlasti koji se simbolično mogu sažeti kroz najavu predlaganja zakona o stranim agentima i rigidan odnos vlasti prema protestima koje je pokrenula neformalna grupa studenata Kamo sutra i drugih kritičara", istakao je on. 

Objašnjava da su period koji obrađuju u publikaciji obilježile iznenadne aktivnosti projekta od 35 milijardi eura u Ulcinju, čiji su prvi koraci bili veoma loše urađeni i predstavljeni od strane vlade u maniru netransparentnosti, nepoštovanja zakona i upućuju na mogućnost korupcije. Iz Evropskog parlamenta, povodom potpisanog sporazuma sa UAE i najavljenih investicija, dodaje Koprivica, dolazi upozorenje da su pojedine tačke sporazuma u suprotnosti sa pravnim poretkom EU.

"Skupština je, prije isteka propisanog roka i mimo ustaljene prakse stavila na raspravu peticiju o uvođenju vjeronauke u škole i umjesto reformi pokušala novi krug desekularizacije Crne Gore koji, za sada, nije uspio.
Partijska dominacija nad sektorom bezbjednosti je nastavljena, a ni nakon četiri i po godine nemamo ni direktora Uprave policije (UP), a ni njegove pomoćnike u punom mandatu. Ili preciznije, u UP i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) imamo četvrtog direktora za malo duže od četiri godine", naveo je u saopštenju. 

Ističe da nema volje ni za donošenjem ključnih zakona koji će povećati transparentnost i način funkcionisanja sistema.

Podsjeća da zakoni o vladi, skupštini i slobodnom pristupu informacijama i dalje čekaju neki bolji trenutak i neku zaista reformsku vlast, a optimizaciju javne uprave rijetko ko i spominje.

"Umjesto toga imamo konstantno zapošljavanje partijskih miljenika, bez poštovanja pravila da posao dobije onaj koji ima najbolje reference. Na kraju, ostavljamo na procjenu - da li činjenice koje navodimo, upućuju na to da će, kako je proklamovano, Crna Gora do kraja 2026. godine završiti pregovore sa EU, a do 2028, postati 28. članica EU", naveo je Koprivica dio publikacije.