M.M.Lj.

Crna Gora nema vremena za čekanje kada je riječ o izbornoj reformi

Izborna reforma je ključna za jačanje demokratije, povratak povjerenja građana u institucije i ubrzanje evropskog puta Crne Gore, a s obzirom na to da su reforme uslov za članstvo u Evropsku uniju (EU) do 2028. godine, država nema više vremena za čekanje ni prostora za političke blokade.

To je poručeno u uvodnim obraćanjima na konferenciji „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da je konferencija o izbornoj reformi, koja je prvobitno bila planirana za februar, pomjerena kako bi se omogućilo više vremena za postizanje dogovora između vlasti i opozicije i obnavljanje političkog dijaloga.

„Nismo mogli predvidjeti da će se konferencija održati baš prvog dana povratka opozicije u Parlament, ali to je dobro jer ćemo moći mnogo otvorenije i direktnije razgovarati. Naša želja je bila da kroz sve aktivnosti podstaknemo dijalog i dogovor između vlasti i opozicije o izbornoj reformi“, rekao je Vujović.

On je istakao da je izborna reforma ključan korak u procesu evropskih integracija i da je neophodno okončati je do kraja godine kako bi Crna Gora ostala na evropskoj agendi i postala članica Evropske unije do 2028. godine.

„Malo je urađeno na izbornoj reformi, što mogu reći i kao pridruženi član parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Međutim, svima nam je jasno šta treba uraditi i kako su ta pitanja riješena u evropskoj praksi. Potrebna je samo jasna politička volja da se reforme sprovedu, jer je riječ uglavnom o tehničkim pitanjima“, naglasio je Vujović.

Pozdravio je napore predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u otvaranju pitanja kao što su otvorene liste, kao i angažman ministra javne uprave Maraša Dukaja u vezi sa lokalnim izborima.

Vujović je naglasio potrebu za razdvajanjem lokalnih i parlamentarnih izbora kako bi se izbjegla stalna izborna neizvjesnost koja odlaže donošenje ključnih odluka na nacionalnom nivou.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori, Don Meken još jednom je naglasila da pozdravlja jučerašnji dogovor o nastavku izborne reforme do kraja 2025.

„Izborna reforma u Crnoj Gori je od ključne važnosti i predstavlja jedan od glavnih uslova za dalji napredak na vašem putu ka EU. Međutim, ovo nije samo tehnički zahtjev neophodan za napredak u EU, već je to temeljna politička obaveza. Potreba za reformom nije isključivo diktirana vašim putem ka EU, već mora biti obaveza za sve političke aktere u Crnoj Gori“, izjavila je britanska ambasadorka Don Meken.

„I Vlada i opozicija moraju igrati aktivnu ulogu u postizanju konsenzusa i pronalaženju puta naprijed. Suštinu ovog procesa reforme treba voditi preporukama OEBS-a i ODIHR-a. Takođe, reforme treba da budu transparentne i inkluzivne, te da uključuju i uvid nevladinog sektora, akademske zajednice i drugih relevantnih aktera i stručnjaka“, naglasila je ambasadorka Meken.

„Britanska ambasada u Podgorici podržava demokratski evropski put Crne Gore i snažno podržava nevladin sektor u njihovim naporima da doprinesu stvaranju uslova neophodnih za slobodne i fer izbore. Radujem se naporima svih političkih aktera da ubrzo ostvare neophodne reforme“, ponovila je ambasadorka Meken.

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podsjetio da je u decembru prošle godine predložio reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih lista, čime je pokrenut dijalog na najvišem nivou uz učešće nacionalnih i regionalnih eksperata.

On je istakao da su crnogorski građani davne 1905. godine imali otvorenije liste nego na izborima 2023. godine, što, kako smatra, pokazuje demokratski nazadak države.

„Naš cilj ostaje isti – da građani ponovo budu ti koji odlučuju, a ne partijske elite“, naglasio je Milatović.

Ukazao je na to da izbori nisu samo formalnost, već suštinski mehanizam kroz koji građani ostvaruju svoju volju i određuju pravac razvoja društva i države.

On je upozorio da, ako birači osjećaju da njihov glas nema stvarnu težinu, Crna Gora mora preispitati kakvu demokratiju gradi.

„Istraživanja pokazuju da građani najmanje vjeruju političkim partijama. To nije slučajno. Trenutni sistem zatvorenih lista omogućava partijama da one, a ne birači, odlučuju ko će biti poslanik. Uvođenje otvorenih lista značilo bi udarac partitokratiji i razbijanje zatvorenih političkih krugova“, rekao je Milatović.

Pozivajući se na Član 2 Ustava Crne Gore, koji predviđa neposredno ostvarivanje vlasti, predsjednik je naglasio da je neophodno da građani imaju tu moć ne samo na predsjedničkim, već i na parlamentarnim i lokalnim izborima.

„Otvorene liste nisu privilegija, već ustavno pravo građana. Crna Gora nema više vremena za čekanje. Građani žele sistem koji ih sluša, a ne sistem koji ih ignoriše“, poručio je Milatović.

Predsjednik je najavio da će, ukoliko ne bude političke volje za usvajanje otvorenih lista, iskoristiti svoja ustavna ovlašćenja i predložiti referendum o ovoj temi.

„Oni koji se protive otvorenim listama neka izađu pred narod i objasne zašto misle da građani ne treba da biraju svoje predstavnike direktno. Ako su u pravu, neka to dokažu biračima. Ako nisu, neka se povuku pred njihovom voljom“, rekao je Milatović.

Ministar javne uprave Marash Dukaj istakao da, kao resorno ministarstvo za sistem lokalne samouprave, sa posebnom pažnjom prate izbore na lokalnom nivou, jer od njihovog kvalitetnog sprovođenja zavisi ostvarivanje prava na lokalnu samoupravu.

„Analizom postojećeg sistema uočili smo da lokalni izbori predstavljaju izazov, što potvrđuju i konkretni slučajevi u opštinama Šavnik i Kotor. Nedovoljno precizne procedure, neprimjeren izbor predsjednika opštine, učestalost lokalnih izbora – kako redovnih, tako i vanrednih – neadekvatno regulisana opštinski izborni organi, kao i pitanja zaštite i bezbjednosti biračkih mjesta, ukazuju na potrebu za hitnim i sistemskim rješenjima“, kazao je Dukaj.

Napomenuo je da će Ministarstvo javne uprave aktivno doprinijeti procesu reforme izbornog sistema na lokalnom nivou, dajući konkretne i stručne predloge.

„Naše opredjeljenje je jasno – lokalne samouprave, u skladu sa svojim ustavnim konceptom, zahtijevaju izborni sistem zasnovan na otvorenim listama, neposrednom izboru predsjednika opštine i održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu. Uputili smo vrlo konkretne inicijative Skupštini Crne Gore, za koje očekujemo da budu dio izborne reforme. Tome dajemo i davaćemo punu stručnu podršku“, istakao je Dukaj.

Ministar se zahvalio Centru za monitoring i istraživanje, kao i drugim nevladinim organizacijama, koje posvećeno prate izborne procese i doprinose njihovom unapređenju kroz analize, preporuke i dijalog sa svim relevantnim akterima i dodao

„Vaš trud i posvećenost značajno doprinose jačanju demokratskih institucija i transparentnosti izbornog sistema, što je od ključne važnosti za demokratski razvoj naše zemlje“, istakao je Dukaj.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da nijedna izborna reforma, ma koliko precizno bila pravno oblikovana, ne može biti u potpunosti efikasna ukoliko medijski prostor ne omogući slobodno, profesionalno i objektivno informisanje građana.

„Mediji su nezamjenjiv stub demokratije. Oni ne samo da informišu građane o političkim programima, kandidatima i izbornim procedurama, već i postavljaju ključna pitanja, analiziraju i omogućavaju sučeljavanje različitih mišljenja. Slobodan, profesionalan i odgovoran medijski sektor osigurava da građani imaju pristup tačnim i uravnoteženim informacijama, što im omogućava da donesu promišljene odluke na izborima“, kazala je Vujović.

Ona je naglasila da je u idealnim okolnostima zadatak medija da budu neutralni posrednici između političkih subjekata i javnosti, izvještavajući tačno, objektivno i u skladu sa profesionalnim standardima.

„Najbolje svjetske prakse pokazuju da mediji u predizbornom periodu treba da osiguraju jednak tretman svim političkim akterima, omogućavajući pluralizam mišljenja i pružajući građanima analitičke i provjerene informacije koje će im pomoći da donesu vlastite političke odluke. Međutim, crnogorska medijska scena često se percipira kao duboko podijeljena po političkim linijama, što dovodi do favorizovanja određenih političkih opcija, dok se druge marginalizuju ili prikazuju u negativnom svjetlu. Ovakva polarizacija dodatno otežava građanima da steknu objektivan uvid u političku ponudu“, istakla je Vujović.

Prema njenim riječima, ključno je da svi mediji, bez obzira na svoju uređivačku politiku, pruže fer tretman svim političkim subjektima.

„Ovo nije samo pitanje profesionalizma, već i odgovornosti prema javnosti i demokratskom procesu. Mediji ne smiju postati oruđe političke propagande, već treba da podstiču kulturu dijaloga, argumentovane debate i međusobnog uvažavanja“, navela je Vujović.

Ukazala je na problem zloupotrebe medijskog prostora tokom izbornih kampanja.

„Nerijetko svjedočimo govoru mržnje, senzacionalizmu, manipulativnom izvještavanju i širenju dezinformacija. Umjesto da doprinesu razjašnjavanju ključnih pitanja i informisanju javnosti, određeni medijski sadržaji dodatno polarizuju društvo. Poseban problem predstavlja političko oglašavanje u komercijalnim medijima i na društvenim mrežama, gdje se najviše reklamira onaj ko ima najviše novca“, rekla je Vujović.

Podsjetila je da se već tri decenije medijsko oglašavanje izbornih lista reguliše izbornim zakonom, ali da skupštinski odbor koji bi se time bavio rijetko zasijeda i donosi zaključke.

„U komercijalnim medijima političke liste se oglašavaju bez ograničenja, tako da obim njihovog marketinga zavisi isključivo od raspoloživih sredstava. Ključna odgovornost je na Javnom servisu i lokalnim javnim servisima, koji su dužni da obezbijede ravnopravnu zastupljenost svih političkih subjekata“, rekla je Vujović.

Ukazala je da poseban izazov predstavljaju dezinformacije, koje su postale sve prisutnije u digitalnom dobu.

„Društvene mreže i online mediji često postaju poligon za širenje lažnih vijesti i manipulativnih narativa. Profesionalno novinarstvo ima ključnu ulogu u suzbijanju dezinformacija – kroz provjeru činjenica, analitičko izvještavanje i podizanje svijesti o značaju kritičkog mišljenja. Građani imaju pravo na istinu, a mediji imaju dužnost da im tu istinu obezbijede“, poručila je ministarka.

Ministarstvo kulture i medija, kako je istakla Vujović, posvećeno je jačanju profesionalnih standarda u novinarstvu, unapređenju medijske pismenosti i osnaživanju regulatornih mehanizama.

„Radimo na stvaranju ambijenta u kojem će mediji moći da ispunjavaju svoju funkciju u skladu sa najvišim standardima. Pored toga, važno je da mediji i sami prepoznaju svoju odgovornost u ovom procesu. Vjerodostojnost se gradi godinama, ali se može izgubiti u trenutku. Zato je ključno da svi medijski akteri – od tradicionalnih do digitalnih – rade na očuvanju profesionalnih principa, objektivnog izvještavanja i zaštiti javnog interesa“, rekla je Vujović.

Državna sekretarka Ministarstva evropskih poslova Biljana Papović, naglasila je da izbori nisu samo tehnički proces, već i ključni pokazatelj povjerenja građana u institucije i državu.

„Transparentan i kredibilan izborni sistem je neophodan za napredak u vladavini prava i ostvarivanju osnovnih prava, što je uslov za članstvo u EU. Samo sveobuhvatnom i inkluzivnom reformom možemo osigurati da izbori u Crnoj Gori zadovolje najviše evropske standarde, čime ubrzavamo evropski put i jačamo povjerenje građana u demokratiju“, istakla je Papović.

Prema njenim riječima, dugogodišnji problemi izbornog sistema – od neregulisanih mehanizama kontrole, zloupotrebe javnih resursa, problema sa finansiranjem političkih subjekata, do neadekvatnog vođenja biračkog spiska – ozbiljno ugrožavaju transparentnost i integritet izbora.

„Ovi nedostaci dovode do smanjenog povjerenja građana i otežavaju napredak ka evropskim standardima“, dodala je Papović.

Ocijenila je da bi se izgradio efikasan izborni sistem, potrebno je sprovesti ključne reforme među kojima su uređenje biračkog spiska, transparentno finansiranje, konsolidacija lokalnih izbora, uvođenje otvorenih lista, efikasan nadzor i uspostavljanje mehanizama koji će omogućiti punu kontrolu izbornog procesa.

„Slobodni i fer izbori nisu isključivo zadatak vlasti ili opozicije – to je izazov cjelokupnog društva. Blokiranjem izborne reforme blokiramo napredak naše demokratije“, istakla je Papović.

Kazala je da je deblokada pravosuđa, uz podršku opozicije, već rezultirala ubrzanim evropskim putem Crne Gore.

„Vlada je postavila ambiciozan cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovaračka poglavlja, čime se otvara put ka punopravnom članstvu u EU. Naša evropska budućnost zavisi od naše posvećenosti izgradnji snažnih, funkcionalnih i demokratskih institucija u koje građani vjeruju“, rekla je Papović.