A.M.

utvrdila Agencija za zaštitu konkurencije

Kartelski dogovor na tržištu crnogorske mobilne telefonije

Tri međunarodne kompanije koje pokrivaju crnogorsko tržište mobilne telefonije tužbom osporavaju odluku Agencije za zaštitu konkurencije, koja je utvrdila da su sklopile zabranjeni sporazum, odnosno kartel.

Agencija je 18. novembra 2024. utvrdila da su Crnogorski telekom, koji je dio Dojč telekoma, srpski M:tel i mađarski One, sklopile "dogovor kojim su direktno određene cijene minimalne pripejd dopune na pet eura".

Ovu cijenu sve tri kompanije su primjenjivale od 1. aprila 2024.

"To predstavlja sporazum koji je imao za cilj narušavanje konkurencije i kao takav je zabranjen i ništav", navela je Agencija, u odluci koja je izvršna.

Kompanije su negirale dogovor oko cijena i najavile da će to dokazati na sudu.

Dogovaranje cijena je zabranjeno Zakonom o zaštiti konkurencije.

Kompanije se suočavaju sa novčanom kaznom od 2,7 do 27 miliona eura, odnosno od jedan do deset odsto njihovog prihoda iz 2023, koji je ukupno iznosio oko 270 miliona eura.Ekonomski analitičar Mirza Mulešković za Radio Slobodna Evropa (RSE) naglašava da ovakve odluke mogu da donesu benefite ukoliko postoje problemi na tržištu.

"I građanima i ostatku privrede, ali naravno i samoj državi. Tako da neđe moram da pohvalim vidljivost i rad Agencije za zaštitu konkurencije", kazao je Mulešković

On ističe da ne želi na bilo koji način da prejudicira odluku Suda u ovom slučaju.

Dodaje i da se teško dokazuju zabranjeni sporazumi na tržištu.

Kompanije najavile tužbu

Iz Crnogorskog Telekoma su u prvom reagovanju naveli da je odluka Agencije "površna" i da nije utemeljena na dokazima. Ističu da poštuju crnogorske propise u zaštiti konkurencije i da rade u skladu sa "naprednom praksom Evropske unije u svim pa i ovom segmentu".

Ta kompanija tvrdi da Agencija u postupku istrage nije uvažila nijedan njihov dokaz, što je kažu “slučaj bez presedana”.

"Crnogorski Telekom će sudskim putem, uz uključivanje relevantnih međunarodnih adresa, pozvati na odgovornost, uključujući i onu za reputacionu štetu, zbog navodnog "kartelskog dogovora", navedeno je na sajtu kompanije.

I u M:telu smatraju da odluka Agencije nije utemeljena na činjenicama, jer su "od osnivanja opredijeljeni na postupanje shodno načelima zaštite konkurencije" i pravilima slobodnog tržišta.

"Iskoristićemo sva raspoloživa pravna sredstva da dokažemo da je svaka odluka koju smo donijeli, pa i ova, bila u skladu sa zakonom", zaključuju u saopštenju.

I iz kompanije One Crna Gora su najavili da će iskoristiti sva pravna sredstva da dokažu da su poslovali u skladu sa zakonom.Postupak pred Upravnim sudom

Kompanije tužbama pred Upravnim sudom osporavaju odluku Agencije.

Iz tog Suda su za RSE potvrdili da su sve tri kompanije predale tužbu i da su u toku tri spora radi poništaja rešenja Agencije.

"Iz razloga cjelishodnosti i ekonomičnosti u toku je razmatranja spajanja predmeta radi sprovođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne odluke".

Iz Suda nijesu odgovorili o pravnim posljedicama usvajanja ili odbijanja tužbi.

"Predmeti su u radu, pa se ne mogu komentarisati nepravosnažni predmeti".

Postupci pred Sudom za prekršaje

Pošto Agencija nema zakonsku mogućnost da izrekne kazne kompanijama zbog kartela, pokrenula je sporove pred Sudom za prekršaje u Podgorici.

Iz Suda su RSE potvrdili da su postupci kod troje sudija i da "predmeti nijesu okočnani".

Iz Agencije za RSE navode da će taj Sud odlučiti o visini kazne.

"Zakon o zaštiti konkurencije je definisao novčane kazne u visini od 1 do 10 odsto ukupnog godišnjeg prihoda za učesnike koji su izvršili prekršaje, odnosno povrede konkurencije na tržištu".

Mulešković: Agencija štiti konkurentnost tržišta

Mirza Mulešković ističe da se u praksi teško dokazuju zabranjeni sporazumi."Moramo biti strpljivi kod ovakvih odluka jer je veoma teško dokazati bilo kakve dogovore. Zato treba sačekati ishod - na koji način će se sve ovo završiti".

Mulešković podsjeća da je odluka Agencije izazvala zabrinutost Savjet stranih investitora, tijela koje okuplja međunarodne kompanije koje posluju na crnogorskom tržištu:

"I to zbog kompletnog procesa transparentnosti za donošanje odluke. Jer i Agencija i privreda imaju pravo na svoje argumente".

On naglašava da je za ukupnu privredu i društvo važna "jaka" Agencija za konkurentnost.

"To je jedini način da imamo tržište koje neće favorizovati nikog. Stvaranje bilo kakvih monopolističkih praksi direktno urušava samu konkurentnost tržišta. Ranije nismo imali dovoljno izgrađene kapacitete Agencije, ali prepoznajemo da su unapređuju posljednjih par godina.

On se nada da će se taj trend nastaviti u narednom periodu.

"Vidjeli smo u poslednje dvije godine, nekoliko primjera odluka koje su se ticale kako tržišta, tako i same državne pomoći koje su bile orijentisane u zaštitu državnog kapitala, u zaštitu građana i naravno u zaštitu tržišta".

Podsjeća da su slični primjeri, ali ne potpuno isti, postojali u Hrvatskoj i Sloveniji.

Slični primjeri u regionuDejan Gavrilović iz organizacije potrošača Efektiva u Srbiji za RSE kaže da je za crnogorsko društvo i privredu dobro što je Agencija donijela odluku o kartelskom dogovoru.

"Svakako je to jedan od dobrih načina da se stane na put kartelskom ponašanju".

Izražava uvjerenje da je odluka donijeta na bazi relevantnih dokaza.

"Ovdje kod nas (Srbija) su sporovi prilično neizvjesni, čak i kad imate neoborive dokaze. Tako da, kažem, dobro je što je to u Crnoj Gori urađeno u toj formi jer je ukazalo na neki problem u društvu, a šta će biti i konačno, vidjet ćemo".

Gavrilović podsjeća da je u sličnom primjeru u Srbiji tamošnje tijelo za zaštitu konkurencije u martu prošle godine odlučilo da nema nepravilnosti.

U pitanju je bio slučaj kada su tri mobilna operatera u toku jednog mjeseca povećali cijene usluga.

Savjet stranih investitora prati slučaj

Savjet stranih investitora ocijenio 27. novembra prošle godine da neki elementi ukazuju da Agencija "možda nije u potpunosti ispoštovala evropske standarde, što može dovesti u pitanje osnovanost krajnjeg zaključka".

Navode i da su te tri kompanije u prethodnih deset godina investirale preko 700 miliona eura i tako doprinijele razvoju Crne Gore.

Najavili su da će pažljivo pratiti ovaj slučaj.