A.M. [ Mina ]

Miloš Vukčević

Predlog izmjena ZKP-a u suprotnosti sa Ustavom i Evropskom konvencijom

Predlog izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kojim se predviđa produženje roka za maksimalni pritvor u suprotnosti je sa Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Suda za ljudska prava, kazao je univerzitetski profesor i advokat Miloš Vukčević.

On je naveo da je za državu veoma zabrinjavajuće ukoliko suđenja u pritvorskim predmetima, koji su po prirodi hitni, ne mogu da se završe u roku od tri godine od podizanja optužnice.

„Izmjene ZKP-a kojim se pritvor sa dosadašnjih tri može produžiti i trajati do pet godina od dana podizanja optužnice je u suprotnosti ne samo sa Ustavom Crne Gore, već i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Suda za ljudska prava“, rekao je Vukčević u intervjuu Agenciji MINA.

Tim aktima je, kako je dodao, jasno propisano da je pritvor mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog, koja se može izreći samo izuzetno, kada se drugim mjerama ne može ostvariti svrha.

„Dakle, svrha pritvora nije da se spriječi narušavanje javnog reda i mira, niti da se kazni pritvoreno lice, nego da se samo obezbjedi njegovo prisutsvo u istražnom ili sudskom postupku“, pojasnio je Vukčević.

On je poručio da okrivljeni, odnosno optuženi ima pravo na fer i pravično suđenje, koje između ostalog podrazumjeva i suđenje i razumnom roku, i da je država u obavezi da mu ga obezbjedi.

„Logika političke elite - poslanika koji predlažu promjene ZKP-a je pogrešna, jer isti će dovesti do toga da se optuženi drže u pritvoru i po pet godina, a da im se još ne donose prvostepene presude“, kazao je Vukčević.

To, kako je naveo, predstavlja kršenje Evropske konvencije, prava na slobodu i na pravično suđenje u razumnom roku.

„Ukoliko suđenja u pritvorskim predmetima, koji su po prirodi hitni, ne mogu da se završe u roku od tri godine od podizanja optužnice, to je onda jako zabrinjavajuće za drzavu, ali rješenje ne bi smjelo biti da se sudovi u takvim predmetima dodatno relaksiraju na način što će se prolongirati suđenja da traju i do pet godina do prvostepene presude“, upozorio je Vukčević.

On je redao da treba da bude upravo suprotno, da država mora da preduzme sve mehanizme da omogući da sudski postupak bude hitan i pravičan i da se suđenja u pritvorskom predmetima okončaju i za manje od tri godine, kako bi se optuženim omogućilo suđenje u razumnom roku.

Prema riječima Vukčevića, političari treba da sagledaju koji su to razlozi za to što jedno suđenje u pritvorskom predmetu ne može da se okonča za tri godine od podizanja optužnice, pa onda da preduzmu mjere da takvo stanje promijene.

On smatra da razloge za dugotrajna suđenja u pritvorskim predmetima treba tražiti u činjenici da fali sudija, prije svega u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici.

„Ali i u tome da ni prethodna ni ova vlast nijesu uradile ništa da obezbijede dovoljan broj moderno opremljenih sudnica, kao i neophodne uslove za rad sudijama i prostorno tehničke kapacitete“, naveo je Vukčević.

Sada se, kako je kazao, vidi koliko je bila pogrešna odluka da se velikom broju sudija konstatuje prestanak mandata prije nego što su bili ispunjeni uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona.

Vukčević je naglasio da je za stvaranje sudijskog kadra potrebno vrijeme i da se on ne može stvoriti preko noći.

On je rekao da se, takođe, postavlja pitanje zašto država još nije obezbijedila implementaciju alternativnih mjera koje bi mogle da zamijene pritvor, poput kućnog pritvora.

„Neshvatljivo je da ni prethodna vlast, ni sadašnja ne rade nista od 2011. godine, kada je počeo da se primjenjuje ZKP, da obezbjede da Uprava policije ima nanogice i neophodnu tehničku pomoć, a kako bi dok traje sudski postupak mogla pratiti mjeru zabrane napuštanja stana - kućni pritvor“, naveo je Vukčević.

On je ocijenio da odgovornost za to što suđenja u pritvorskim predmetima traju toliko dugo i što ne mogu da se okončaju u roku od tri godine od podizanja optužnice postoji i na strani izvršne vlasti.

Vukčević je, govoreći o izboru predsjednika Vrhovnog suda, kazao da je tu obavezu država davno morala da ispuni.

„Zaista je zabrinjavajuće da već četiri godine Crna Gora ne može da izabere predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda, što ukazuje na inflitraciju politike i kada je u pitanju izbor čelnih pozicija pravosuđa“, rekao je Vukčević.

On očekuje da, nakon izmjena Poslovnika o radu Vrhovnog suda i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Crna Gora konačno dobije predsjednika/cu Vrhovnog suda.

„Neće to biti nikakav krupan reformski korak na putu ka Evropskoj uniji, kako to aktuelna vlast želi da prikaze, već naša zakonska obaveza koju je država davno morala da ispuni“, naveo je Vukčević.

Na pitanje koliko se u Crnoj Gori poštuje ustavni princip podjele vlasti, on je odgovorio da se, nažalost, to u Crnoj Gori odavno ne poštuje, već se dominatno izvršna, a potom i zakonodavna vlast miješaju u rad pravosuđa - sudstva i državnog tužilaštva.

„Tako smo godinama svjedoci neprimjerenih političkih izjava predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti upućenih sudijama i tužiocima i njihovom radu, a posljednja izjava premijera, koji je pojedine sudske odluke nazvao sramnim, govori upravo u tom pravcu“, rekao je Vukčević.

On je kazao da se sudske odluke, posebno pravosnažne, mogu komentarisati, ali da to mora biti učinjeno na stručan i objektivan način.

Govoreći o materijalnom statusu i zaradama zaposlenih u pravosuđu, Vukčević je rekao da su one na nedopustivo niskom nivou, posebno zarade sudija i državnih tuzilaca u osnovnim sudovima i državnim tužilaštvima, koje godinama unazad nijesu značajnije mijenjane.

„Jasno je da njihove zarade ne smiju biti jednake ili manje od zarada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnoj i lokalnoj samoupravi“, dodao je Vukčević.

Kako je istakao, sudijski i tužilački posao je veoma odgovoran i težak i podrazumjeva donošenje odluka u velikom broju predmeta.

„Nema nezavisnog sudstva, ukoliko sudija nije adekvatno materijalno zbrinut“, poručio je Vukčević, dodajući da je sudijama i tužiocima zabranjeno da obavljaju dodatne poslove i na taj našin ostvaruju dodatne prihode.

Kako je kazao, da bi država privukla najbolje pravnike da se nakon završenih studija zapošljavaju u pravosuđu, ona između ostalog mora poboljšati zarade nosiocima pravosudnih funkcija.

„Stoga je dobro sto je resorni ministar (Bojan) Božović krenuo u izradu posebnog Pravilnika koji uređuje zarade sudijama i državnim tužiocima, što je i bila njegova zakonska obaveza, pa očekujem da Vlada ipak pronađe finansijska sredstva i poboljša materijalni položaj nosiocima pravosudnih funkcija“, dodao je Vukčević.

On smatra da su uslovi u kojima rade sudije i državni tužioci na veoma niskom nivou.

„Ni prethodna, ni sadašnja vlast nijesu učinile ništa da se poboljšaju njihovi uslovi rada. Više puta obećavana palata pravde, ostala je mrtvo slovo na papiru“, rekao je Vukčević.

Upitan koliko povjerenje građani imaju u pravosuđe, on je kazao da je to povjerenje, nažalost, opalo.

„Da bi se povratilo povjerenje građana, mora se povratiti ugled koje su sudije i tužioci ranije uživali“, poručio je Vukčević.

On je naveo da bi tužilačka, a posebno sudijska funkcija trebalo da predstavljaju prestiž, i da za sudije i državne tužioce budu birani samo najbolji pravnici i visoko moralne ličnosti koje uživaju ugled i autoritet u društvu.

„Na tome bi trebalo da radi, prije svega, akademska zajednica, koja bi trebalo da motiviše da najbolji srednjoškolci upisuju pravne fakultete“, kazao je Vukčević.

On je rekao da bi potom država trebalo da motiviše studente koji su završili pravne fakultete da se prijavljuju za rad u pravosuđu na radnim mjestima pripravnika, a potom da samo najbolji saradnici bivaju birani za sudije i državne tužioce.

„Nažalost, današnja slika nije takva. Opalo je interesovanje za upis na pravne fakultete“, naveo je Vukćević.

Kako je kazao, sve manji i manji broj srednjoškolaca upisuje pravne fakultete, dok se nakon završenog pravnog fakukteta mali broj njih odlučuje da karijeru započne kao pripravnik u pravosuđu.

"Bolim se da ako se takva situacija nastavi, vise nećemo govoriti o nedostatku kvalitetnih kadrova u pravosuđu, nego o nedostatku sudija i državnih tužilaca da obavljaju svoj posao, posebno na sjeveru gdje se već sada ne mogu pronaći oni koji bi bili sudije u opštinama, Pljevlja (nema sudija) i Rožajama (samo jedan sudija). Sve ovo treba kao drustvo da nas ozbiljno zabrine", upozorio rekao je Vukčević.