A.J. [ Mina ]

šefica Radne grupe za to poglavlje

Mišković: Na pragu smo privremenog zatvaranja Poglavlja 10

Crna Gora je na pragu privremenog zatvaranja Poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji, a njeni građani već uživaju brojne prednosti napretka u oblastima elektronskih komunikacija, sajber bezbjednosti, digitalnih usluga i medijskog pluralizma, ocijenila je šefica Radne grupe za to poglavlje Ružica Mišković.

Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da elektronske usluge, poput eZdravlja i eObrazovanja, postaju svakodnevna realnost koja štedi vrijeme i unapređuje kvalitet života.

„Istakla bih ono što je trenutno interesantno, a i aktuelno, to je apliciranje studenata za studentske kredite, što je posebno atraktivno za one koji studiraju van Crne Gore, jer mogu onlajn da podnesu aplikaciju i da značajan segment tog zahtjeva ostvare elektronskim putem”, navela je Mišković, koja je od početka u pregovaračkom procesu.

Ona je kazala da Vlada Crna Gora predano radi na unapređenju svih elektronskih usluga i informacionog sistema u cjelini.

“U toku je izrada jednog modernijeg, naprednijeg, novog portala eUprave, koji će ponuditi veći broj servisa, kojih trenutno ima oko 377 na različitim nivoima ”, rekla je Mišković.

Na pitanje koliko su građani sigurni u virtuelnom prostoru, Mišković je kazala da to zavisi, pored ostalog, i od digitalne pismenosti građana, ali da je Vlada kreirala adekvatnu pravnu regulativu u oblasti sajber-bezbjednosti.

“Imamo zakon o informacionoj bezbjednosti koji je u skupštinskoj proceduri, koji je uslađen sa aktuelnom zakonskom regulativom EU i u kontekstu tog zakona planirano je formiranje Agencije za sajber bezbjednost, čija uloga će biti, zajedno sa CIRT timom koji egzistira na nivou Vlade, da građanima pruži bezbijednost u virtualnom prostoru i da zaštiti njihove podatke”, pojasnila je Mišković.

Govoreći o ulaganju telekomunikacionih kompanija u dostupnost najsavremenijih servisa, razvoj infrastrukture i uvođenje novih tehnologija, Mišković je ukazala da su te investicije značajne, i da su u prethodnoj godini iznosile oko 76 miliona EUR, što je rast od 10,9 odsto u odnosu na 2022.

Ona je naglasila da je Crna Gora malo tržište, kao i da je potrebno što više ulagati u informacionu bezbijednost, osnaživati kadrove i obezbijediti dovoljna sredstva da se osigura bezbjednost mreže i komotno, sigurno, bezbjedno korišćenje servisa u cilju zaštite od potencijalnih sajber napada.

Mišković je podsjetila da je Zapadni Balkan od 1. jula 2021. slobodna roaming zona. S tim u vezi, omogućeno je, kako građanima Crne Gore koji putuju u zemlje regiona, tako i strancima koji borave u našoj državi, da lakše koriste internet usluge unutar regiona.

Ona je istakla da je prošle godine potpisana deklaracija o smanjenju cijena roaminga između zemalja EU i Zapadnog Balkana, kao i da su operatori preduzeli potrebne korake za snižavanje cijena.

Mišković je pozvala građane da provjere koji inostrani operatori nude povoljne uslove tokom boravka u zemljama EU.

Kada je riječ o zadovoljstvu korisnika kvalitetom i cijenama elektronskih komunikacionih usluga, kao i zaštitom njihovih prava i podataka, Mišković je ukazala da su novim Zakonom o elektronskim komunikacijama definisana ova pitanja, u cilju unapređenja mogućnosti koje nude telekomunikacione usluge.

Regulator za tu oblast je, kako je dodala, takođe preduzeo čitav niz koraka kako bi korisnicima olakšao da mogu da biraju koje će usluge elektronskih komunikacija da koriste.

Mišković je rekla da usvojeni reformski zakoni o medijima obezbjeđuju slobodu medija i raznovrsnost informacija, kroz jačanje povjerenja u novinarsku profesiju i medijski prostor Crne Gore.

Ostvarena je, tvrdi ona, i nezavisnost regulatora u oblasti elektronskih komunikacija i audio-vizualnih medijskih usluga.

Mišković je dodala da su sredstva iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnost medija od velikog značaja za medijski sektor, napominjući da je za ovu godinu izdvojeno 1,3 miliona EUR, kao i da je novim zakonom procenat finansiranja Fonda iz budžeta povećan sa 0,09 na 0,2 odsto.

“Ovakvim rješenjima, odnosno mogućnošću korišćenja sredstava iz Fonda, ne samo da imamo priliku da unaprijedimo programske sadržaje i omogućimo građanima što raznovrstnije korišćenje audio-vizualnih medijskih usluga, već i da osnažimo samoregulatore koji su u stvari prva adresa za građane u slučaju eventualnih primjedbi na profesionalizam, odnosno neprofesionalizam, pojedinih aktera u ovom procesu”, rekla je Mišković.

Ona je kazala da je važno novac koristiti i za istraživačko novinarstvo i osnaživanje kapaciteta novinara u dijelu njihove edukacije, kako bismo imali kadrove u toj branši koji su posvećeni konkretnim temama, u cilju što bolje, adekvatnije i profesionalnije informiranosti građana.

Govoreći o govoru mržnje u javnom prostoru, kao i čestim dezinformacijama, Mišković je rekla da je država omogućila zakonska rješenja koja su definisala ta pitanja, ali da sa druge strane ona ne može da utiče na to da kako će građani da prime informacije i da ih procesiraju.

“Medijska strategija, prva koja je donijeta u Crnoj Gori je, kroz svoje ciljeve i aktivnosti, definisala upravo pitanja kako suzbiti, odnosno eliminisati govor mržnje i dezinformacije i na koji način osnažiti kapacitete u cilju što adekvatnijeg djelovanja u medijskom prostoru”, pojasnila je Mišković.

Ona je kazala da živimo u svijetu gdje se brzo živi, a još brže misli, i da građani nemaju dovoljno ni prostora, ni vremena da procesiraju informacije koje dobijaju, a posebno ne da provjere njihovu vjerodostojnost.

Iz tog razloga su, prema riječima Mišković, potrebni novinari od znanja, od etike, ali ne treba zanemariti ulogu građana i društva kroz veću odgovornost u korišćenju, odnosno prihvatanju informacija koje se plasiraju na društvenim mrežama.

Ona je ukazala da je tim za Poglavlje 10 uložio veliki trud i napore na ispunjavanju završnih mjerila kako bi u decembru, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, privremeno zatvorili to poglavlje.

“Predstoji nam Međuvladina konferencija, ali to naravno nije kraj, zato se zatvaranje zove privremeno. Evropska komisija ne spava, a ne da ni nama da drijemamo. Drži nas budnima u cilju ispunjavanja budućih obaveza koje su pred nama”, istakla je Mišković.

Ona je kazala da imamo Zakon o elektronskoj trgovini, kao i Zakon o elektronskom potpisu i elektronskoj identifikaciji, ali da čitav set nove pravne tekovine treba uskladiti u tim oblastima.

"Shodno tome, biće potrebno da se formiraju koordinacioni timovi i definišu resori koji će da prate i sprovode ove aktivnosti u cilju daljeg usaglašavanja sa pravom tekovinom EU", rekla je Mišković.

Mišković je bila gošća podcasta “28do28” koji agencija MINA sprovodi u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova, kroz EU4ME projekat, u cilju predstavljanja pregovaračke strukture i napretka u procesu pregovora Crne Gore sa EU.