M.M.

KOVAČEVIĆ

"Ustavni sud mora prestati da ignoriše inicijative, odgovornost javnosti ne smije biti izuzetak"

Ustavni sud Crne Gore i dalje ignoriše davno podnijete inicijative koje se tiču ocjene ustavnosti i zakonitosti, čime ozbiljno narušava povjerenje građana u pravnu sigurnost i transparentnost institucija, kazala je programska direktorica CDT-a Milica Kovačević.

Naglasila je da njihove inicijative, podnijete tokom 2022. i 2023. godine, nijesu jedine koje čekaju odgovor.

"Prema dostupnim podacima, na kraju 2023. godine u radu Ustavnog suda bilo je 318 predmeta u postupcima za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom, od kojih je 258 preneseno iz prethodnih godina. Javnost nema informacije o tome ko je podnio ove inicijative, koliko su važne, niti koliko dugo čekaju na rješavanje", istakla je Kovačević. 

Podsjetila je da CDT već skoro godinu i po dana čeka odluku Ustavnog suda o inicijativi za ocjenu ustavnosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić, kojom je uvedena "krsna slava" grada.

"Ovom odlukom opština Nikšić je stavila pravoslavnu vjersku zajednicu u privilegovan položaj, što je u suprotnosti s principom jednakosti i pravom na slobodu vjeroispovijesti. Zadatak Ustavnog suda je da spriječi moguću diskriminaciju, a ne da je ignoriše. Njihova pasivnost ohrabrila je i druge opštine da donose slične diskriminatorne propise", naglašava Kovačević. 

Poručuje da njihova inicijativa za ocjenu izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojim je tokom raspisanog izbornog procesa formirana opština Zeta, čeka već više od dvije godine.

"Iako greške napravljene u odavno završenom izbornom procesu više ne mogu biti ispravljene, neophodno je da Ustavni sud iznese svoj stav kako se pasivnost ne bi shvatila kao podrška izmjenama izbornih granica tokom samog izbornog procesa. Ovo pitanje je posebno važno u kontekstu predstojeće izborne reforme, kojom treba spriječiti buduća kršenja standarda za fer izbore", poručuje ona. 

Kovačević ističe da nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda predstavlja ozbiljan problem.

"Ova institucija, koja bi trebala biti garant ustavnosti i zakonitosti, djeluje kao "crna rupa" u kojoj inicijative nestaju, a građani ostaju bez ikakve informacije o ishodu ili vremenskom okviru donošenja odluka. Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, posebno u kontekstu postupanju po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene", kazala je ona. 

Naglašava da dok se druge institucije pravosudnog i upravnog sistema, kroz decenije reformi, polako kreću ka većoj otvorenosti prema javnosti, Ustavni sud ostaje zatvoren, bez mehanizama koji bi osigurali odgovornost i transparentnost. 

"Ovakva praksa ugrožava pravnu sigurnost i otežava praćenje i kontrolu rada ključne institucije koja bi trebala biti stub pravde i ustavnog poretka u Crnoj Gori. Zahtijevamo hitno rješavanje ovih pitanja, kako bi Ustavni sud počeo odgovarati na brojne inicijative – ne samo naše, već i mnoge druge koje već godinama čekaju na odgovor", poručuje Kovačević.