M.V.

CDT

"Više od polovine građana smatra da države regiona utiču na odluke Vlade"

Više od polovine građana/ki smatra da zemlje iz regiona utiču na odluke koje donose Vlada Crne Gore, pokazalo je istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar u periodu od 7. do 18. novembra na 1.000 ispitanika. To je rekla Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.

"U okviru aktivnosti usmjerenih na prevenciju radikalizacije društva, kroz ovo istraživanje smo ispitivali stavove građana i građanki o značaju regionalnih odnosa i njihovom uticaju na političke, društvene i međunacionalne dinamike u Crnoj Gori. Analizom percepcija građana o uticaju susjednih država na odluke Vlade, kao i o stanju bilateralnih odnosa, dobijamo jasniju sliku o faktorima koji doprinose polarizaciji, radikalizaciji i širenju antagonizirajućih narativa. Javna percepcija i stavovi građana značajno su pod uticajem javnog diskursa, zbog čega je važna proaktivna uloga medija u plasiranju tačnih i objektivnih informacija koje nijesu u službi nacionalističkih propagandističkih narativa. Podaci iz istraživanja otkrivaju duboke društvene podjele i ukazuju na potrebu za proaktivnim pristupom u jačanju povjerenja, dijaloga i regionalne saradnje", rekla je Gvozdenović. 

Kako je izjavila, da zemlje iz regiona u velikoj mjeri ili malo utiču na odluke koje donosi crnogorska Vlada smatra 54,6 odsto građana/ki dok njih 45,4 smatra da zemlje iz regiona ne utiču na odluke izvršne vlasti.

"Među onima koji su odgovorili da susjedne države utiču na odluke Vlade najveći je procenat građana koji navode Srbiju (48,5 odsto), zatim onih koji smatraju da sve države regiona utiču na odluke Vlade (11,9 odsto). Tek 3,5 odsto ispitanika kao državu koja utiče na odluke Vlade navodi Hrvatsku, 0,9 odsto Albaniju, 0,7 odsto Bosnu i Hercegovinu, dok 34,4 odsto ispitanika nije dalo odgovor. Skoro svaki treći građanin kao Vladu Crne Gore i Vladu Hrvatske vidi kao podjednako odgovorne za pogoršanje odnosa dvije zemlje (34,4 odsto). Manji procenat odgovornost pripisuje isključivo Vladi Hrvatske (18 odsto) ili Vladi Crne Gore (13 odsto), dok 9,6 odsto građana/ki smatra da nijedna od vlada nije odgovorna, čak četvrtina ispitanika je neodlučna ili nema stav o ovom pitanju (25 odsto). Tek polovina građana/ki smatra da su dobri odnosi sa Hrvatskom u interesu Crne Gore (49,9 odsto), 14,2 odsto se donekle ili nimalo ne slaže sa tim, dok 35,9 odsto ima neutralan stav o ovom pitanju", navela je Gvozdenović. 

Kako tvrdi, vIše od polovine ispitanika (54,9 odsto) smatra su se odnosi Crne Gore i Srbije značajno poboljšali nakon promjene vlasti 2020. godine, a 14 odsto je odgovorilo da se nimalo ili donekle ne slaže sa tim. Manje od trećine (31,1 odsto) ima neutralan stav o ovom pitanju.

"Da je Vlada Crne Gore previše fokusirana na odnose sa Srbijom na štetu drugih spoljnopolitičkih prioriteta ocijenilo je 42,9 odsto ispitanika, dok njih 29,7 odsto nije saglasno sa ovom tvrdnjom, a 27,4 odsto ima neutralan stav. Više od polovine ispitanika (52,3 odsto) smatra da je za Crnu Goru trenutno najvažnije imati podjednako dobre odnose i sa Srbijom i Hrvatskom, 16,3 odsto građana/ki misli da je važnije imati bolje odnose sa Srbijom a 11,3 sa Hrvatskom. Istovremeno, 8,7 odsto ispitanika ne smatra nijednu od ovih opcija važnom, dok 11,4 odsto nema stav o ovom pitanju. Većina ispitanika (58,5 odsto) smatra da vlasti u zemljama regiona koriste etničke zajednice (Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci) u Crnoj Gori prvenstveno za ostvarivanje svojih ciljeva. Sa druge strane oko četvrtine ispitanika (23,3 odsto) vjeruje da vlasti susjednih država istinski brinu o položaju etničkih zajednica u Crnoj Gori, dok 18,2 odsto nema stav", kazala je Gvozdenović.