Kriptovalute - put do brzog bogatstva ili prosjačkog štapa

Hakerski napadi na računare koji drže kriptovalute ubrizgavanjem malvera ili virusa su uobičajeni. Najopasnije su prevare samih vlasnika kriptovaluta.

Širom planete, na tržištu se trguje sa oko 5.000 različitih kriptovaluta.
Najpoznatije prevare dogodile su prije dvije godine. "FTX" i "Celsius Network" su dvije kompanije koje su se bavile kriptovalutama, a koje su doživjele krah 2022. godine.

Osnivač kripto-berze "FTX" Sem Benkman-Frid, u četvrtak 28. marta, osuđen je na 25 godina zatvora, zbog prisvajanja osam milijardi dolara, piše Insajder.

U regionu, najpoznatiji je slučaj Ruže Ignatove. Njemačka državljanka rođena u Bugarskoj, preko svoje kompanije "OneCoin", za samo tri godine rada, prisvojila je čak četiri milijarde dolara. Ruža je sada među 10 najtraženijih FBI bjegunaca.

Berzanski stručnjak Vladimir Đukanović upozorava da trgovina bitkoinima nije samo zarada, već može da bude i veliki gubitak.

“Ništa nije sigurno. Kriptovalute nijesu investicije, to su čista špekulacija. Kupiš i moliš boga da vrijednost raste. Vjerujem da će bitkoin imati svoju ulogu u svijetu, ali jednostavno bitkoin nije investicija. Kriptovalute nemaju prihod, a investicija je samo kapital koji može da ima realan prihod”, navodi Đukanović za Insajder.

Prema njegovim riječima, za ljude koji ne poznaju kako funkcionišu kriptovalute, veoma je opasno da sa njima trguju. Iskusni berzanski stručnjak podvlači da je zlatno pravilo u ekonomiji - "da se ne pipa ništa, u šta se ne razumiješ".

"Bitkoin je jedan dobar izum, za koji vjerujem da će tek imati svoju ulogu u budućnosti. Blokčejn je brilijantna tehnologija, zato i bitkoin funkcioniše dobro. Naglašavam, građani ne trebaju da se zalete. Na prvu informaciju, svima to djeluje kao brzo zarađen novac. Međutim, ako neko baš želi da trguje, a ima 100.000 eura ušteđevine, nikako ne treba da uloži više od 2.000-3.000 eura. A ističem, ni slučajno da se zadužuju", zaključuje Đukanović.

Kriptovalute su digitalne valute koje u realnom svijetu nemaju fizički oblik kao što su novčanice ili kovanice. Sve one vezane su za blokčejn sistem transakcija.

Blokčejn se često predstavlja kao virtuelna knjiga koja se nalazi na internetu, i u kojoj su zapisane informacije o sprovedenim transakcijama. Svaka stranica knjige je povezana sa sledećom, a svaki korisnik te mreže ima pristup toj knjizi.

Blokčejn je decentralizovani finansijski sistem. Pandan izdavanju kriptovaluta bi bile neke centralne banke. Tehnologija je u slučaju bitkoina ta koja je definisala i programski jezik je taj koji je definisao ukupnu količinu bitkoina koji će biti izdata.

Najpoznatija kriptovaluta je bitkoin, koja je puštena u opticaj 2009. godine.