Marko Vešović

PARLAMENTARNA ISTRAGA

Anketni odbor trebalo bi da se bavi Sedmom upravom SDB-a

Na koji način je uništavan arhivski materijal crnogorske tajne službe, posebno o djelovanju kontroverzne Sedme uprave, mogao bi odgovor dati skupštinski Anketni odbor, čije se formiranje razmatra. Tajna služba, ranija SDB a danas ANB, godinama je optuživana za nezakonite prakse, napade i progone neistomišljenika bivše vlasti, ali sudski dosad skoro ništa nije dokazano. 

Priča o Sedmoj upravi SDB prošle godine opet je došla u fokus političke javnosti, nakon zahtjeva koji je upućen državnim organima da se objavi sve što je dostupno o njenom postojanju i djelovanju. No, do danas ozbiljnijh pomaka nije bilo.

I "zemunci" sa policijskim legitimacijama

Prema nekim verzijama, Sedma uprava je konstituisana polovinom devedesetih godina prošlog vijeka radi "specijalnih operacija" a činili su je zloglasni kriminalci i policajci. Govorilo se da su njeni pripadnici bili, između ostalih, kriminalci iz Srbije Ljubiša Buha Čume, Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum, vođe nekada jedinstvenog "surčinsko-zemunskog" klana. Kasnije su se posvađali, a Spasojević i Luković su optuženi da su kao čelnici zemunske mafije bili među organizatorima atentata na premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine.

Navodno, Spasojević i Luković imali su policijske legitimacije Crne Gore. 

Osim poznatih kriminalaca iz Crne Gore, smatralo se da su saradnici Sedme uprave i neki poznati gangsteri sa Kosova i iz BiH.

U aprilu prošle godine, jedan od llidera koalicije ZBCG Andrija Mandić kazao je da je nakon ubistva Darka-Belog Raspopovića, upravljanje Sedmom upravom preuzeo Zoran Lazović.

U januaru 2001. godine ubijen je istaknuti funkcioner tadašnje Službe državne bezbjednosti (SDB) Crne Gore Darko Raspopović, poznat kao Beli. Taj zločin nije rasvijetljen. 

Arhiva uništena nakon izbora 2020. godine?

Da li je Sedma uprava bila angažovana za ubistva, nezakonita praćenja, prisluškivanja i zastrašivanja, sve do danas ostaje predmet nagađanja.  Posebno je zanimljivo što je odmah nakon izbora 2020. godine dio arhive ANB-a uništen, ali ne zna se šta je sve nepovratno izgubljeno. 

U septembru 2020. godine, kamioni podgoričke Čistoće preuzeli su dokumenta iz zgrade ANB-a koja su bila već uništena na rezač mašinama, spakovana u kartonske kutije pa u vreće. Kutije su potom dopremljene na podgoričku deponiju, gdje su sva dokumenta spaljena. Da li je o svemu tome pokrenuta neka istraga, ostalo je bez odgovora. 

U razgvoru za Portal RTCG, predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović (ZBCG/NSD) istakao je da kao i druge države u kojima je vladala diktatura, Crna Gora se i konačno mora suočiti sa anomalijama a posebno sa onima koje su bile prisutne u bezbjednosnom aparatu.

"U Crnoj Gori je kriminal bio preuzeo djelove policije, tajne policije, tužilaštva i sudstva. Ta veza je i do danas prisutna i jedna od glavnih obaveza vlasti je da se obračuna sa tim nasljeđem režima Mila Đukanovića, i vremena kada je mafija praktično imala svoju državu. Posebno je u toj policijsko-kriminalnoj strukturi bila značajna Sedma uprava koja je bila zadužena za najprljavije poslove. Čudno je da prošla i pretprošla vlada, koje su došle nakon 30. avgusta, nijesu radile na rasvjetljavanju činjenica vezano za ovu upravu, jer je to nešto što je neophodno ako se želi do kraja raskrinkati kriminalna hobotnica bivšeg režima koja je i danas ima svoje pipke po Crnoj Gori", naglasio je Vučurović.

"Služba mora biti temeljno reformisana"

Po njegovom sudu, ANB je, uz sudstvo, rak rana Crne Gore, služba koja je bila logistika mafije i poluga kriminalnog režima Mila Đukanovića.

"Ta služba mora biti temeljno reformisana, i bukvalno iz nje rastjerani i procesuirani oni koji su sarađivali sa mafijom i koji su i sami bili dio mafijaških struktura. To je nešto što smo dužni da uradimo ne samo zbog našeg puta ka EU nego zbog Crne Gore i njenih građana koji su bili na meti te kriminalne klike. Treba preuzeti sve korake kako bi se došlo do pune istine o ovoj upravi, pa i formiranje Anketnog odbora, i utvrditi da li su uništene arhive"; kazao je Vučurović.

Kako naglašava, ako se hoće sve se to može utvrditi, a odgovorni procesuirati.

"Naša dužnost je bila da se odmah nakon 30. avgusta ozbiljno krene u obračun sa kriminalnim nasljeđem Mila Đukanovića. Nadamo se da će se to desiti vrlo brzo", zaključio je Vučurović.