[ rtcg.me ]

MILATOVIĆ NA 2BS FORUMU

"Zadatak Spajiću sigurno nije lak, ali je mogao da bude urađen brže"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao da je da svaka koaliciona vlada treba da se formira na osnovu određenih programskih načela, i ocijenio da je to izostalo u procesu koji vodi mandatar Milojko Spajić.

Milatović je, na zatvaranju 2BS Foruma u Budvi, ukazao da postoji zakonsko rješenje do kada vlada mora da bude napravljena, ali da niko nije dodatno razradio da li mandatar može da drži mandat u tokom cijelog perioda.

“Tako da se nameće zaključak da on to može da radi. I upravo držanje mandata u ovom periodu koji je jako dug, dozvoljava i svim učesnicima tog političkog procesa da se pozicioniraju i prepozicioniraju”, rekao je Milatović, dodajući da to otežava pravljenje vlade.

On je kazao da je siguran da bi, da je rok madataru puno kraći, Crna Gora već dobila vladu.

Milatović je ukazao da u novom sazivu Skupštine Crne Gore ima čak 18 političkih aktera i da to dodatno otežava kompletan proces.

Kako je rekao, zadatak Spajića sigurno nije lak, ali to ne znači da taj zadatak nije mogao da bude urađen brže.

U odnosu na ranije mandatare Spajić ima najlakši posao

Milatović smatra da je Spajiću, u odnosu na ranije mandatare, najlakše.

“On je u, odnosu na prethodnika, imao možda i najviše načina na koje može da napravi vladu. Ali ne bih davao dodatno sud o tome kako je on vodio ovaj proces, samo izlažem fakte i činjenice, a na političkim akterima i na kraju na građanima je da negdje o svemu tome presude”, rekao je Milatović.

Na pitanje da li zadovoljan izborom političkih aktera s kojima je Spajić vodio pregovore oko formiranja vlade, Milatović je kazao da Crna Gora nije jedina zemlja u Evropi koja pravi koalicionu vladu, ali da smatra da svaka koaliciona vlada treba da se pravi u odnosu na određena programska načela.

“Čini mi se da je to izostalo u ovom prethodnom periodu. Mislim da je Spajić mogao da puno bolje i adekvatnije iskoristi ovaj prethodni proces, kako bi od političkih aktera vrlo jasno dobio odgovore u odnosu na neka važna programska pitanja, ko je on kao mandatar nudio građanima Crne Gore. I to je ono što ja negdje najviše zamjeram u tom procesu”, rekao je Milatović.

Kako je naveo, nikada nije lako napraviti vladu, niti u Crnoj Gori, niti bilo gdje drugo u svijetu.

“Ako je pravite na nekim demokratskim osnovama u kontekstu zadovoljenja različitih legitimnih političkih prioriteta, morate da, kao dobar političar, uspijete da nađete zajednički imenitelj sa onim političkim akterima s kojima možete da dođete do adekavtne većine u parlamenu”, dodao je Milatović, prenosi Mina. 

"Važno da vlada bude stabilna"

Na pitanje da li i dalje želi da koalicija Za budućnost Crne Gore bude u vladi, Milatović je rekao da nikada nije govorio ko bi trebao ili ne bi trebao da bude u vladu, ali je mu je važno da bude politički stabilna.

“U crnogorskom slučaju je to veoma važno kako bi smo odblokirali reformu u pravosuđu, koji su ključ našeg daljeg napretka na evropskom putu”, istakao je Milatović.

On je rekao da je smatra da bi u svakoj budućoj vladi tebalo da budu partije koje predstavljaju manje brojne narode, čime bi se dao dodatan impuls inkluzivnosti te vlade.

“To su stvari koje sam vrlo jasno od početka govorio. Sada vi imate različite medijske spinove od raznih analitičara političkih partija koje su mene u prethodna četiri mjeseca u svakom trenutku pokušavala da stave u određeni koš. Međutim, vrlo je teško staviti me u bilo koji koš, pogotovo zato što sam čovek iza kojih ja vrlo čvrsto stojim iza principa i programskih načela”, poručio je Milatović.

Komentarišući to što vlasti ne poštuju pravosudne presude, Milatović je kazao da je u Platformi za Crnu Goru u EU naveo da bi zakonodavne aktivnosti morale da budu u skladu sa Ustavom.

“Sad neki kažu pa to se podrazumijeva. Pa kako se to podrazumijeva? Jeste li imali prošle godine svaku političku partiju u prethodnom sazivu Skupštine Crne Gore koja je unaprijed znala da predlažući određena zakonska rešenja krši Ustav i bez obzira na to znanje je to radila. Ovdje mislim i na odlaganje lokalnih izbora i na zakon o predsedniku Crne Gore”, rekao je Milatović.

"Smjenjivost vlasti važna"

On je kazao da je svaka politička partija u Skupštini znala da predlaže izmjene i dopune zakona koje su protivne Ustavu.

“I niko od poslanika nije odgovarao zbog toga. Upravo ja sam ovdje i pozvao na ozbiljnije ponašanje ljudi koje građani direktno biraju”, doda0 je Milatović.

On je kazao da nijedna politička elita koja je došla nakon 2020. godie nije u potpunosti odgovorila izazovima, ali je dobro što su je građani kažnjavali.

“Imate smjenjivost vlasti i to je važno jer jedino smjenjivost vlasti, buduću vlast čini boljom. To nije postojalo u prošlosti, ali konačno je došlo do nas”, rekao je Milatović.

Na pitanje da li može zamisliti da neće biti formirana vlada u zakonskom roku i ponovo imati izbore, on je rekao da niko ne može predvidjeti šta će se dešavati.

Komentarišći saopštenje PES-a da se proces formiranja vlade usporava zbog internih i eksternih opstrukcija, Milatović je rekao da krivce uvijek treba tražiti u onima kod kojih je lopta trenutno.

„A ona je kod mandatara“, dodao je Milatović.

On je, upitan kako ocjenjuje odnose u okviru PES-a, kazao da ne može da odgovori šta se dešava u okviru Predsjedništvu PES-a jer ne prisustvuje sjednicama od kada je stupio na dužnost predsjednika države.

„Ne mogu da vam odgovorim šta se tačno dešava, jer ne učestvujem na sjednicama Predsjedništva, ali se nadam da će desetak pametnih glava iznaći način da iz ove situacije izađu još pametniji i jači“, rekao je Milatović.

"Borim za Crnu Goru u kojoj ljudi mogu da se osjećaju kako misle"

Upitan koliko su Sjedinjene Američke Države (SAD) važne Crnoj Gori kao partner, Milatović je rekao da su SAD, EU, Velika Britanija i partneri pomagli na putu demokratskog sazrijevanja Crne Gore, otkrili koji su ljudi iz pravosuđa dio organizovanog kriminala.

Upitan je li on etnički Srbin ili Crnogorac, Milatović je rekao da je etnički Crnogorac.

“Mislim da su to lična svojstva i osjećaj ljudi u Crnoj Gori. I ja se borim za Crnu Goru u kojoj ljudi mogu da se osjećaju kako misle i gdje ćemo prestati jedni druge da ubjeđujemo ko su i šta su”, rekao je Milatović.

On je kazao da se popis sve više politizuje.

“Crna Gora je crnogorska država, bila, jeste i biće. I najbolje što bi mogli da uradimo je da popis ne spominjemo. To je statistička stvar koja se dešava u svakoj zemlji svijeta”, rekao je Milatović, dodajući da je najvažnija stvar na popisu da se ljudi slobodno izjasne.

Crna Gora je vrijedni saveznik, na koji NATO može da računa u ispunjavanju zadataka, poručio je zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mirčea Džoana.

On je, u onlajn poruci na 2BS forumu u Budvi, koji je organizvao Atlantski savez Crne Gore, naveo da je važno da NATO saveznici ostanu zajedno, promovišu mir i brane demokratske vrijednosti.

„Crna Gora je naš vrijedni saveznik i od ključnog značaja za stabilnost na Zapadnom Balkanu“, kazao je Džoana.

On je istakao da Crna Gora doprinosi kolektivnoj odbrani kroz misije na Kosovu, Iraku, grupu u Letoniji i, takođe, kroz operaciju u Bugarskoj.

Kako je naglasio Džoana, NATO je tu za Crnu Goru i Crna Gora je tu za NATO.

„Godina za nama za ovaj region je teška, i dalje se suočavamo sa povećanim tenzijama“, kazao je Džoana.

KFOR pomno prati situaciju na terenu 

On je podsjetio na napad na policijsku patrolu Kosova, u kojem je stradao jedan službenik policije, a nekoliko osoba je povrijeđeno, prenosi agencija Mina. 

„Ovo mora da se zaustavi. KFOR pomno prati situaciju na terenu i spremni smo za djelovanje. Neutralnost i nepristrasnost su od ključnog značaja za uspjeh naših misija“, rekao je Džoana.

NATO, kako je naveo, snažno podržava dijalog Beograda i Prištine, kojim rukovodi Evropska unija.

„Preostala pitanja mogu da se riješe samo političkim dogovorom, zato su neophodni vjera, strpljenje, upornost i kompromis. Vrijeme je za deeskalaciju“, istakao je Džoana.

On je kazao da, istovremeno, u Bosni i Hercegovini (BIH) retorika separatizma izaziva zabrinutost.

NATO, kako je poručio Džoana, snžno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i evroatlantske reformske napore.

On je naveo da to važi za cijeli Zapadni Balkan.

„Ovo su teška vremena, naše vrijednosti – sloboda, demokratija, vladavina prava su pod napadom, ne samo na Zapadnom Balkanu nego i van“, kazao je Džoana.

Prema njegovim riječima, najočiglednija demonstracija toga je agresija Rusije na Ukrajinu.

„Invazija Rusije je prekinila decenijama dugi mir i vidimo sada da je neophodno da redefinišemo svoje politike“, naveo je Džoana.

NATO, kako je ponovio, nije uključen u taj konflikt, ali podržava Ukrajinu i njihovo pravo na samoodbranu, slobodu i samostalni izbor svog puta.

Obezbijeđena humanitarna pomoć 

Džoana je dodao da su NATO saveznici obezbijedili desetine milijardi dolara kroz humanitarnu pomoć i poručio da će nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude bilo potrebno.

„Crna Gora je milione EUR pomoći ponudila Ukrajini i doprinijela paketima pomoći. Milioni izbjeglica iz Ukrajine su prešlu granice te zemlje, desetina hiljada je došlo u Crnu Goru, a nekoliko hiljada je zatražilo neki vid zaštite. Na tome vam zahvaljujemo“, naveo je Džoana.

On je kazao da su Finska i Švedska napravile istorijske odluke da se prijave za članstvo u NATO.

„Finska sada jeste članica, a Švedska će uskoro takođe biti“, rekao je Džoana.

Prema njegovim riječima, dolazi do strateškog buđenja u Evropi.

„Ne znam kako će se ovaj rat završiti, ali ono što znam jeste da su se naši odnosi sa Moskvom zaista iz korjena promijenili. Čak i kada se završe borbe, bezbjednosni kontekst u Evropi nikada više neće biti isti“, kazao je Džoana.

On je naveo da predsjednik Rusije Vladmir Putin želi drugačiju Evropu, u kojoj može da kontroliše svoj narod i dominira komšijama.

Putin, prema riječima Džoane, vidi slobodu i demokratiju kao prijetnju.

„I pokušava da ih podriva kako god može, uključujući ovdje u Crnoj Gori, kroz hibridno ratovanje, dezinformacije, sajber napade, bilo koja sredstva se koriste da se stvori nestabilnost i haos“, naveo je Džoana.

On je kazao da upravo zato toliki akcenat stavljaju ne samo na tradicionalne oblike odvraćanja, kao što su vojne snage, tenkovi, već rade i na borbi protiv dezinformacija i sajber napada.

„Imamo veze koje su sada sve jače između Kine, Sjeverne Koreje i Rusije“, rekao je Džoana.

"Važno je da ostanemo zajedno"

Prema njegovim riječima, autoritarni režimi su sada u većoj saradnji kako bi se suprotstavili svijetu demokratije.

„Važno je da ostanemo zajedno, da promovišemo zajedničku bezbjednost, mir i branimo svoje demokratske vrijednosti i čuvamo globalne vrijednosti i norme“, istakao je Džoana.

On je naglasio da je to svijet „u kome želimo da živimo“ - svijet koji se bazira na slobodi, demokratiji i vladavini prava, a ne onaj koji počiva na korupciji i opresiji.

„Još od nelegalne aneksije Krima, osnažili smo kolektivnu odbranu, povećali smo spremnost snaga, rasporedili svoje trupe u istočnom dijelu Alijanse i sve više ulažemo u odbranu“, kazao je Džoana.

To, kako je dodao, neophodno je kako bi zaštitili svoje vrijednosti narod i svaki centimetar teritorije.

„Sve članice saveza treba sve više da ulažu u odbranu. Neki saveznici prelaze minimum od dva odsto budžeta za odbranu“, kazao je Džoana.

On je naveo da je u opasnijem svijetu važno snažiti bezbjednost.

„To nije nešto što samo želimo, nego je obavezno i neophodno“, dodao je Džoana.

On je poručio da milijardu ljudi na NATO teritoriji mora da bude sigurno bezbjedno.

„Znam da računamo na Crnu Goru u ispunjavanju naših zadataka“, zaključio je Džaoana.

Nijedan rat nije previpe daleko

Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je da nijedan rat u Evropi nije previše daleko, saopšteno je na panelu 2BS Foruma i poručeno da države koje su stalno izložene prijetnjama od moguće invazije drugih zemalja moraju da razvijaju demokratske insititucije i snaže civilno društvo.

Istraživačica u Atlantskom savjetu u Turskoj, Jevgenija Gaber, kazala da se Ukrajina, ukrajinske demokratske institucije i Ukrajinci fizički, bore protiv ruske agresije i da je to razlog zbog čega trodnevna agresija, kako je Rusija zamislila, nje funkcionisala.

“Dakle, lekcija za druge zemlje koje su stalno izložene prijetnjama od moguće invazije drugih zemalja jeste da razvijaju demokratske insititucije i naravno snaže civilno društvo”, rekla je Gaber na panelu “Izvan granica: Ukrajina, Zapadni Balkan i regionalna dinamika”.

Ona je kazala da je još jedna pouka “da nijedan rat u Evropi nije previše daleko od nas”.

“Ne tiče se samo kinetičkih ratova Evropi, iako ne možemo isključiti ni ovaj scenario. Radi se o različitim malignim uticajima, intervencijama, miješanjem u izbore, kreiranjem različitih politika, ne samo u Evropi, već i na drugim kontinentima, u Africi, na primjer, koristeći privatne vojne kompanije, koristeći sve moguće vrste izbjegličkih kriza, migrantskih kriza, za kreiranje problema”, navela je Gaber.

Ona je kazala da se, zbog svih drugih problema koji su prisutni, kao što je u Nagorno-Karabahu, ne može dozvoliti da situacija sa ruskom agresijom bude zaboravljena i skinuta s agende.

Kako je istakla Gaber, važno je shvatiti, da će Rusija napasti kad god može, kad je u prilici, kada se to dozvoli.

“Ne treba joj proširenje NATO-a, niti takozvane eskalacije, ne trebaju joj bilateralni problemi u nekim odnosima. Ono što Rusiji treba da vas napadne, jeste neka slaba tačka u domaćoj politici, praznine u odbrani, loša situacija u ekonomiji, i naravno tenzije između vaših partnera i neodlučnost zapadnih saveznika i svih zemalja da odbrane svoju slobodu, teritorijalnu integritet i ljudske živote”, kazala je Gaber.

"Nakon ruske agresije sve je moguće"

Rektor Univerziteta VERN u Zagrebu, Vlatko Cvrtila, kazao je da je sve iznenadilo da je rat u Evropi moguć, naročito zbog pokušaja da se izgradi liberalna, demokratska, stabilna Evropa, na osnovu međunarodnog prava, prenosi Mina. 

“Sve se nakon ruske agresije Ukrajinu raspalo i sada smo u situaciji da u regionima koji su nestabilni, koji nemaju snažne i moćne organizacije za saradnju sa drugim zemljama i naročito one koji nemaju jake institucije u samoj državi, u njima je sve moguće”, rekao je Cvrtila.

Na pitanje koliko su značajni faktori kao što je motivacija, otpornost i demokratska konsolidacija, Cvrtila je rekao da je to najvažnije.

“Jer znamo da demokratske zemlje neće krenuti u rat, jer postoje pravila o konsenzusu u saradnji, što čini da se zaustavi nasilje ili nešto što će obustaviti saradnju u budućnosti”, rekao je Cvrtila.

Prema njegovim riječima, i evropeizacija je važna, jer kroz taj proces može da se igradi kapacitet za rješavanje nekih osjetljivih situacija na miran način.

“Kada nemate takve institucije, kada imate borbu između dvije ili više zemalja u nekim regionima, govorim o Zapadnom Balkanu, onda imate dosta mogućnosti za izbijanje, možda ne rata kao u Ukrajini, već za nasilje”, ocijenio je Cvrtila.

On je dodao da je zaustavljanje nasilja u osjetljivim situacijama kao na Balkanu jedan težak posao za sve, za aktere na lokalnom terenu, ali i za ljude, organizacije koji se bave i zaduženi su za situaciju u regionu.

Cvrtila je rekao da je strah da je sve moguće još jedna posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

"Rat asimetričan"

Direktor Centra za međunarodne studije u Odesi, Volodimir Dubovik kazao je da će neke ključne lekcije izvučiti kada rat bude završen, ali da je Ukrajina pokazala da je otporna, da je spremna da pruži otpor, iako je rat asimetričan.

Dubovik je rekao da je ta asimetrija prisutna i dalje i da je Rusija mnogo veća sila u vojnom smislu, ima više oružja, koje je, uprskos sankcijama, da proizvode i pribavi od drugih zemalja.

On je kazao da finansiranje rata za Rusiju nije problem, za razliku od Ukrajine gdje je ekonomija uništena i u potpunosti zavisi od međunarodne podrške, ne samo u smislu nabavke oružja, već i u smislu pomoći svladi, ali i ekonomiji u cijelini.

“Ali, otpornost jeste važna, pomoć koju dobijate od međunarodnih partnera je važna, izgrađivanje savez. Morate graditi svoju mrežu podrške”, dodao je Dubovik.

Komenatrišući podijeljenost na Balkanu, onih koji podržavaju rat Rusije protiv Ukrajine i oni koji to kritikuju, Gaber je ocijenila da je to produkcija straha.

“Produkcija straha je nešto što Rusija priželjkuje i očekuje. Tako da, kada god se smiri situacija Rusija smišlja novu taktiku kako da ponovno produkuje strah. To je jedna od motivacija. Postoje dvije opcije-da se podrži Ukrajina ili da se borite onda sami sa Rusijom kasnije”, rekla je Gaber.

Govoreći o europeizaciji Zapadnog Balkana, Cvrtila je rekao da u region postoji razočarenje kada su u pitanju preogovori sa EU, ocjenjujući da je uzok tome spor rad domaće administracije.

On je rekao da ne vide koja to sljedeća država iz regiona biti nova članica Evropske unije (EU), iz različitih razloga.

“Posle agresije Rusije, počela je EU više da razmišlja o regionu, ali ne u smislu podrške ovim državam, da ih natjera da rade, da budu brže i efikasnije, da bi se bolje spremili za članstvo, već su one više ulagale energiju u smislu odvraćanja njih iz ruku Rusije, da bi štitili svoje interese ovde u region”, rekao je Cvrtila.

"Rusija ima interese u regionu"

On je kazao da je Rusija imala i da i dalje ima neke interese u regionu Zapadnog Balkana.

“Tako da se moraju jasno podržati države regiona kako bi što brže išlo u članstvo. Imamo jednu opasnu situaciju, i ako nije sad vrijeme da se pomogne Zapadnom Balkanu, ne znam kako i kada drugačije”, poručio je Cvrtila.

On je kazao da je NATO preduzeo važne korake u regionu i da je podrška Alijanse razvoju sektora bezbjednosti u državama članicama bila za pohvalu.

“Danas smo slušali (Sava) Kenteru koji je rekao da, nažalost, reforma sektora bezbjednosti u Crnoj Gori nije dovršena. A to je opasno jer mi moramo da izgradimo bezbjednosne strukture kako bi se uklopile u one standarde koji se podrazumijevaju sa članstvom EU”, poručio je Cvrtila.

Na pitanje da li je zabrinuta o aktivnosti Rusije na Balkanu, Gaber je rekla da je činjenica da je pristutna u regionu, ne samo tankovima i raketama, već i na drugi način.

Gaber je kazala da ne misli da bi Rusija napala bilo koju od NATO članica zato što se plaši eskalacije jer im treba kapaciteta da fizički napanu.

"Ali mogu da napadnu iznutra, ekonomski, da atakujuju na informacioni prostor, da se infiltriraju kroz nevladine oragnizacije, dijasporu", upozorila je Gaber.

Kentera je, na 13. TBS forumu u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, rekao da je ovih dana sve manje optimizma da će Vlada biti formirana.

"Ja sam, ipak, nepopravljivi optimista i još gajim nadu da može i da treba da dođe do formiranje Vlade. To je ono što je nasušno potrebno Crnoj Gori“, kazao je Kentera.

Prema njegovim riječima, sve ostalo će skupo koštati Crnu Goru, nije dobro za državu i samo ide nekim drugima u prilog.

„Neka se bilo ko zapita kome je jedino u interesu da ne dođe do formiranja Vlade u ovom momentu“, naveo je Kentera.

On je kazao da je to u interesu onih koji rade sve na tome da uruše taj projekat.

„A to su Beograd i Moskava u ovom momentu, vrlo precizno, koji su na sve moguće načine pokušavali da uruše taj koncept i koji će nastojati da to nastave do kraja“, rekao je Kentera.

"Neke mjere moraju preduzeti što prije"

On je dodao da zbog toga i mandatar za sastav nove Vlade Milojko Spajić i svi oko njega moraju da shvate „da moraju imati malo više petlje“.

Kentera je kazao da Beograd i Moskva imaju „dovoljno izvođača radova“, da im nijesu potrebni ljudi iz Beograda i Moskve, jer ih u Crnoj Gori „ima koliko god hoćete“.

„Zato i Spajić i svi ostali moraju shvatiti da se, ako želimo neku bolju Crnu Goru i da se izvučemo iz ovog haosa, a svi znaju u kakvom je stanju država, neke mjere moraju preduzeti što prije“, istakao je Kentera.

Prema njegovim riječima, svaki dan koji prolazi ide nekim drugima u korist.

„Za sve to ne možemo gledati samo period u posljednje tri godine, neko je i prije toga omogućio da danas imamo plodno tlo za sve to“, naveo je Kentera.

Upitan da li je to bivša vlast, on je odgovorio potvrdno.

„Demokratska partija socijalista na čelu sa svima onima koji su omogućavali da dođe do tih stvari, a sve zbog toga što nije dolazilo do jačanja institucija sistema, ne zbog bilo čega drugog. Da smo imali institucije sistema otporne na te stvari, ne bismo danas razgovarali o ovim stvarima“, dodao je Kentera.

"Spoljna politika vođena dobro i vrlo precizno"

On je ocijenio da je spoljna politika vođena dobro i vrlo precizno i da nikakvih grešaka na spoljnom planu nije bilo, ali da jeste na unutrašnjem.

„Da se unutrašnja politika vodila onako dobro kao spoljna, ne bismo danas bili u ovoj situaciji nego bismo imali otporne institucije i mnogo kvalitetniju priču“, rekao je Kentera.

Upitan kako bi ocijenio trenutno stanje bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori na skali od jedan do pet, on je kazao da ne bi primijenio metodologiju.

Kentera smatra da stanje u sektoru bezbjednosti nikada nije bilo gore, da nije bilo gore ni devedesetih godina.

„Ono što mnogi misle je da je ono urušeno u posljednje tri godine. Nije. Da ste imali jake institucije, službu, policiju, Vojsku, sve ostale institucije, mi danas ne bismo bili u toj situaciji“, dodao je Kentera.

On je kazao da je očekivao da će nakon smjene vlasti, na osnovu svih priča, početi da se radi na jačanju tih institucija, da će biti ispunjeno ono što je obećano da neće biti partijskog zapošljavanja i da će partijski uticaji ostati sa strane.

Kentera je rekao da se to nije desilo, već se, naprotiv, intenziviralo.

„Zato ste imali situaciju da institucije koje nijesu bile dovoljno jake da se odbrane od svega toga, da se vrlo brzo još brže uruše. Zato imamo tako lošu situaciju i stanje sektora bezbednosti, ne samo u ANB-u, nego i Vojsci, policiji, imate to i u obrazovanju, kulturi, u svim sferama društva“, naveo je Kentera, prenosi agencija Mina. 

Potrebno jačati institucije

On je poručio da je ključno jačati institucije iznutra, tako što će svako ko radi u tim institucijama imati mogućnost da posao obavlja profesionalno.

„Ako svakom zaposlenom date mogućnost da profesionalno radi taj posao, onda nećete imati problem“, kazao je Kentera.

On je, odgovarajući na pitanje može li sebe ponovo zamisliti na poziciji direktora ANB-a, rekao da je, kada se prvi put prihvatio tog posla, otišao sa vjerom da zaista nešto može promijeniti.

Tada je, kako je kazao Kentera, tražio od premijera da ima podršku za sve reforme koje treba sprovesti.

„Znao sam vrlo dobro šta me čeka, znao sam koliko je loša situacija, ali nijesam mogao pretpostaviti da je toliko urušeno. Tada je premijer obećao bezrezervnu podršku koja se kasnije nije vidjela u praksi“, naveo je Kentera.

On je dodao da bi opet tražio nedvosmislenu političku podršku, koja je potrebna bilo kom direktoru ANB-a „da se ostavi da radi svoj posao“.

„Dobro bih razmislio, nikada ne bih mogao biti direktor ANB-a u Vladi koja se ne zalaže za sve one vrijednosti za koje se borimo posljendjih 20 godina“, naveo je Kentera.

Upitan da li su Srbi ugroženi u Crnoj Gori, on je naveo da bi rekao da su ugroženi u istoj mjeri kao što su ugroženi i Crnogorci, Albanci ili bilo ko drugi, ali zato što su slabe institucije sistema.

Kentera je, odgovarajući na pitanje da li je počinjena trajnija šteta po ANB, kazao da kada postoji volja i ljudi koji su čisti i spremni da se upuste u neke stvari, onda se sve to može popraviti.

„Tamo (u ANB-u) ima vrlo kvalitetnih ljudi, koje ne interesuje politika, ali nijesu imali priliku da rade taj posao. Tim ljudima treba dati priliku. Taj posao sa njima se vrlo brzo može dovesti do kraja“, istakao je Kentera.

On je naglasio da je ključna stvar i korjenita reforma sektora obrazovanja i kulture.

Kentera je ocijenio da su ta dva segmenta u Crnoj Gori potpuno srozana.

"U Kini se razmišlja o ozbiljnim scenarijima"

Svaki konflikt vezan za Tajvan, ekonomski i tehnološki gledano, imao bi ogromne posljedice po Evropu, ocijenila je analitičarka Instituta za kineske studije (MERICS) Helena Legarda, dodajući da je pravo vrijeme da Evropa počne da razmišlja kako bi odgovorila u slučaju različitih vrsta napada.

Ona je to kazala na panelu 2BS foruma u Budvi „Duga ruka Pekinga: dešifrovanje vojnog uspona Kine i njegovog talasnog efekta na evropsku bezbjednost“, odgovarajući na pitanje šta bi se desilo ukoliko Kina izvrši neki od najsilnijih scenarija prema Tajvanu i šta bi to značilo za Evropu.

Legarda je navela da odgovor na to pitanje zavisi od samog scenarija, od toga šta će Peking uraditi ili neće uraditi u odnosu na Tajvan.

To će, kako je kazala, oblikovati odgovor kreatora politike u Evropi.

„Prvo, ukoliko želimo da promijenimo način na koji gledamo na aktivnosti Kine važno je da se i taj ideološki krug Komunističke partije Kine probije, da bolje razumijemo kao ta partija gleda na svijet, na vanjsku politiku i ova pitanja“, rekla je Legarda.

Prema njenim riječima, u Kini se razmišlja o ozbiljnim scenarijima.

„Peking sve više razmatra mogućnost sukoba, Ameriku sve više zabrinjava ovo neprijateljsko okruženje, ali to neophodno ne znači da Kina želi da napadne Tajvan, ili da će to uraditi u skorije vrijeme“, navela je Legarda.

Kako je kazala, sljedeće pitanje je šta to znači za Evropu ako se to desi.

„To znači nekoliko stvari. Ekonomski i tehnološki gledano, svaki konflikt vezan za Tajavan bi imao ogromne posljedice po Evropu, posebno po bezbjednost“, rekla je Legarda.

Otvoreni sukob suočio bi Evropu sa teškim odlukama

Prema riječima Legarde, u vojnom smislu, otvoreni sukob u regionu značio bi da Evropa mora da se suoči sa nekim teškim odlukama, u smislu svog odgovora.

Kako je navela, svaka od država članica bi vjerovatno odgovorila na različiti način.

„Naročito ako rat u Ukrajini i dalje bude u toku, u tom scenariju bi vjerovatno bili u situaciji da Sjedinjene Američke Države (SAD) svoje snage i fokus preusmjere na region Pacifika, što znači da bi Evropa morala na evropskom polju da preuzme značajniju ulogu, bilo da smo za to spremni ili ne“, navela je Legarda.

To je, kako je rekla, ključno pitanje o kojem treba razmisliti.

„A možda dugoročnije gledano napad na Tajvan mislim da bi imao značajne implikacije za regionalnu stabilnost i ravnotežu moći“, kazala je Legarda.

Prema njenim riječima, nedostatak odgovora od Evrope ili Amerike i drugih aktera bio bi presedan u smislu budćih konflikata.

„Mislim da je sada pravo vrijeme da Evropa počne da razmišlja o tome kako bi odgovorila u slučaju različitih vrsta napada. Ne treba da čekamo da nas zatekne situacija gdje bismo bili iznenađeni“, navela je Legarda.

Na pitanje da li postoji sveobuhvatna nova procjena vojnih sposobnosti Kine, ona je odgovorila da se može reći da imamo mješovitu sliku.

„Čuli smo mnoge kreatore politika, uključujući generalng sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga koji poziva Kinu da bude transparentnija u pogledu procesa modernizovanja Vojske, i to zato što postoje mnoge stvari koje ne znamo o vojnim sposobnostima Kine“, navela je Legarda.

Ona je rekla da je poznato da je uključena u postupak modernizovanja vojnih snaga, da to traje već nekoliko godina, od 2015. ili 2016.

„Znamo da trenutno Kina ima najveću mornaricu u smislu broja brodova, oko 355 brodova, ima najveće vazdušne snage u regionu, kao i da je potrošnja, odnosno budžet za odbranu u brzom porastu proteklih godina, možemo reći da se od 2010. godine taj budžet utrostručio“, navela je Legarda.

"Nemamo punu procjenu"

Međutim, prema njenim riječima, proces je nejasan, netransparentan, „nemamo punu procjenu toga“.

„Da se vratimo na pitanje budžeta, izdvajanja za vojsku, znamo zvanične podatke koje objavljuje vlada Kine, ali čini se da je jasno da su neke glavne kategorije potrošnje izostavljene iz tog iznosa“, kazala je Legarda.

Ona smatra da je ta netransparentnost razlog za zabrinutost.

Viši istraživač iz oblasti odbrane Mark Cozad kazao je da zabrinjava što nijesu poznate sve činjenice.

„Legarda je pomenula primjer nuklearnih snaga i širenje tih snaga. Dugo već, zapravo od početka razvoja nuklearnih sposobnosti Kine, nemamo dovoljno informacija o vrsti sistema koji imaju ili nemaju, načinu na koji upravljaju tim snagama“, rekao je Cozad.

On je naveo da „smo sada u situaciji gdje vidimo snažno širenje nuklearnih sposobnosti i snaga Kine i da o tome nije bilo razgovora“.

„To nas navodi da pokušamo da tumačimo čemu služe te promjene koje zapravo destabilizuju situaciju“, kazao je Cozad.

On smatra da je vrlo važna stvar u tom kontekstu to da se može vrlo lako vidjeti da kineske snage ostaju dosljedne politici koju su od početka sprovodile.

„Ako pogledate neke argumente zašto to čine, ulogu protivvazdušnih sistema, odbrambenih, raznih sporazuma o kojima govorimo, od početka 2000. godine, mogućnosti za nuklerane napade, na osnovu toga pokušavamo da shvatimo kako Kina razmišlja o tome“, naveo je Cozad.

Međutim, kako je kazao, nije sasvim jasno zašto se sve to dešava, odnosno da li postoji još nešto veće, krupnije, nešto što Kina radi kako bi imala snažniju poziciju i koristila te snage za odvraćanje.

Analitičar iz Centra za evropske vrijednosti i bezbjednosnu politiku David Toman kazao je da se da je Kina u posljednje vrijeme vrlo uspješna u tom što je izgradila bezbjednosni zaštitni zid gdje sprečava da informacije izlaze i ulaze.

“Tako da u velikoj mjeri mi kao istraživači, analitičari, profesori ili javnost u cjelini znamo samo ono što Kina želi da znamo”, naveo je Toman.

On je rekao da znamo da je to najveća vojna snaga u smislu broja aktivnih pripadnika.

“Znamo nešto o kapacitetima I sposobnostima, znamo ciljeve i ambicije da se u potpunosti modernizuju do 2035. i da do 2050. godine budu svjetska vojna moderna sila”, kazao je Toman.

"Rat je nešto negativno"

On je ocijenio da je najveća slaba tačka kineske vojske - značajan nedostatak borbenog iskustva.

Toman je dodao da je kineska vojska i te kako svjesna toga i da pokušava to da nadomjesti elitnim snagama.

Kako je naveo, kinesko društvo generalno ne podržava rat i pristutan je narativ da je rat nešto negativno, skupo i da je miran razvoj mnogo bolja opcija.

„Kina mora da se nosi i sa posljedicama svoje politike da se može imati samo jedno dijete. Roditelji nijesu naročito zaiteresovani da svoje jedino dijete šalju u Vojsku“, dodao je Toman.