MARKOVIĆ PODNIJELA INICIJATIVU

Ustavni sud da odluči o slavama Nikšića i Žabljaka

Odbornica Liberalne partije u Skupštini opštine Nikšić Jelena Marković saopštila je da je Ustavnom sudu danas podnijela dvije Inicijative za ocjenu ustavnosti članova statuta tog lokalnog parlamenta i Skupštine opštine Žabljak, kojima se utvrđuje slava grada, vjerski praznici 12. maj – Dan Svetog Vasilija Ostroškog i krsna slava 19. avgust - Dan preobraženja Gospodnjeg.

Podsjeća da je Ustavni sud odlučivao o istim takvim odredbama statuta Opštine Herceg Novi 2005. godine.

“Ustavni sud Republike Crne Gore, u sastavu: predsjednik dr Mladen Vukčević i sudije – Fetija Međedović, Desanka Lopičić, Zoran Smolović i Veselin Racković, na sjednici od 13. septembra 2005. godine, donio je ODLUKU kojom se UTVRĐUJE da odredba u kojoj se navodi 'krsna slava' Statuta Opštine Herceg Novi, a koju je donijela Skupština opštine Herceg Novi, na sjednici od 18. novembra 2004. godine, nijesu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke", navedeno je tada u odluci, podsjeća odbornica LP-a.

Ukazala je i šta o tom pitanju kaže Ustav.

"Ustavom Republike Crne Gore propisano je: da su Pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica, Rimokatolička crkva i druge vjeroispovijesti odvojene od države, da su vjeroispovijesti ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova, da vjeroispovijesti samostalno uređuju svoju unutrašnju organizaciju i vjerske poslove, u granicama pravnog poretka i da država materijalno pomaže vjeroispovijesti; da su građani slobodni i jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo i da su svi pred zakonom jednaki; da su slobode i prava nepovredivi, da je svako obavezan da poštuje slobode i prava drugih i da je zloupotreba sloboda i prava protivustavna i kažnjiva; da svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih sloboda i prava u zakonom utvrđenom postupku; da se jamči sloboda ubjeđenja i savjesti, da se jamči sloboda misli i javnog izražavanja mišljenja, sloboda vjerovanja, javnog ili privatnog ispovijedanja vjere kao i sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, kulture i da niko nije obavezan da se izjašnjava o svom mišljenju, vjeri i nacionalnoj pripadnosti i da je protivustavno i kažnjivo svako izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne, vjerske i druge neravnopravnosti, kao i izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje ili netrpeljivosti.

"Iz Ustava Crne Gore, i onog ranije i ovog važećeg, proizilazi da je građanima zajamčena sloboda ubjeđenja i savjesti, da su vjerske zajednice odvojene od države, da su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova, da sve vjerske zajednice uživaju jednaka prava i imaju isti pravni položaj, da se jamči sloboda ubjedjenja i savjesti, sloboda vjerovanja javnog ili privatnog ispovijedanja vjere, da niko nije obavezan da se izjašnjava o svom mišljenju, vjeri i nacionalnoj pripadnosti i da je protivustavno i kažnjivo svako izazivanje i raspirivanje, pored ostalog, vjerske i druge neravnopravnosti, kao i izazivanje vjerske i druge mržnje ili netrpeljivosti. Saglasno tome ispovjedanje vjere je privatna stvar čovjeka, da je zabranjena zloupotreba, pored ostalog, vjerskih aktivnosti, odnosno vjerskih osjećanja u političke svrhe, da niko ne može na bilo koji način biti prisiljen da učestvuje u vjerskim obredima i drugim ispoljavanjima vjerskih osjećanja i da niko ne može po osnovu vjerskih ubjeđenja imati prednosti.

"Na osnovu člana 9 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda dozvoljena su samo ona ograničenja slobode ispovijedanja vjere koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu javne bezbjednosti, radi zaštite javnog reda, zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Iz navedene odredbe proizilazi da sloboda vjeroispovijesti obezbjeđuje pojedincu da svoju vjeru slobodno ispovijeda sam ili zajedno sa drugima, javno ili privatno molitvom, propovjedi, običajima i obredom i s druge strane, da je svakom pojedincu na osnovu slobode vjeroispovijesti osigurano i pravo da ne ispovijeda nijednu vjeru. Dakle, ovi principi zabranjuju državi da prisiljava građane na određeni vjerski sadržaj, da na bilo koji način sužava slobodu savjesti pojedinca ili da se na drugačiji način miješa u osnovna prava i slobode pojedinca, što je u cilju obezbjeđivanja neutralnosti države i realizacije ustavnog načela odvojenosti države od crkve i vjerskih zajednica. Ovđe vidimo da se pojedine opštine, to jeste država, miješa u unutrašnje svari Crkve, što je nedopustivo.

"Polazeći od ustavnog principa da su građani jednaki bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo i, s tim u vezi, da ih niko ne može dovoditi u situaciju da vjera ili drugo ubjeđenje bude razlog odvajanja, nerazumijevanja i razlikovanja, po ocjeni Ustavnog suda Crne Gore, Skupština opštine je osporenim aktima uvela svetkovanje krsne slave, čime je povrijedila ustavni princip, kojim se jamči sloboda ubjeđenja, savjesti i misli", ističe odbornica Marković.

Bez obzira na praksu Ustavnog suda, kako je kazala, lokalni parlamenti u Nikšiću i na Žabljaku su ovakvim propisivanjem uveli "vjerske običaje u državne, odnosno lokalne organe vlasti" i time povrijedili ustavni princip odvojenosti crkve od države.

"Stoga, Ustavni sud Crne Gore treba, što prije, prioritetno, jer se radi o zaštiti ljudskih prava, da donese odluku kojom će ove odredbe Statuta SO Nikšić i SO Žabljak utvrditi neustavnim i proglasiti nevažećim. Napominjem da sam u više navrata pozivala Ombudsmana Bjekovića da reaguje po ovom pitanju, ali on to nije uradio do danas", zaključila je odbornica LP-a.