Мина [ R.B. ]

POZVALI IZ CDT-A

"Skupština da ne usvaja predložene izmjene Zakona o imovini"

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je poslanike da ne usvajaju izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću koji je Vlada uputila Skupštini, jer, kako smatraju, one neće dati rezultate koji su proklamovani kada je pripreman taj akt.

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović navela je da takav zakon omogućava značajnom dijelu onih koju su svoju imovinu nelegalno stekli da mirno uživaju u njoj i da je dodatno uvećavaju.

“Budući da je Vlada zaboravila predizborna obećanja data građanima da će biti usvojen zakon koji će omogućiti preispitivanje svih onih čiji način života i imovina značajno prevazilazi njihova primanja, pozivamo Skupštinu da ona to uradi”, kazala je Papović.

Kako je saopštila, potrebno je osnovati radno tijelo Skupštine koje će u transparentnoj proceduri uz poštovanje mišljenja relevantnih međunarodnih institucija pripremiti novi zakon i ispuniti predizborno obećanje, odnosno omogućiti vraćanje državi onoga što je od nje oteto.

Prema riječima Papović, Skupština treba da omogući na zakonu zasnovano široko preispitivanje jasnih razlika koje postoje u stilu života i prihoda mnogih bivših i sadašnjih državnih funkcionera i njima bliskih tajkuna.

“Postupak je potrebno postaviti na način da svi čija imovina odudara od primanja moraju imati teret dokazivanja porijekla te imovine pred nadležnim državnim organima. Kratko rečeno, treba nam zakon koji će donijeti neophodnu i obećanu pravdu”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, predlog zakona koji je Vlada uputila Skupštini na usvajanje nije nikakva garancija da će se pravda i zadovoljiti.

“Kako su CDT i kolege iz nevladinog sektora i ranije upozoravali, taj predlog nije usklađen sa pravnim sistemom i čak može da ugrozi i postojeći sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”, rekla je Papović.

Ona je saopštila da zabrinjava što je način pripreme tog zakona karakterisala potpuna zatvorenost Vlade i nesklonost da čuju drugačije mišljenje, što nije svojstveno demokratskim društvima.

Papović smatra da je, pored toga, prilično jasno da je njegovu pripremu pratilo i ignorisanje mišljenja Evropske komisije, jer je prema njihovoj ocjeni, potrebno preispitati taj akt kroz proces javnih konsultacija i konsultacija sa predstavnicima pravosuđa.

Ona je navela da, uprkos tome, Vlada u međuvremenu nije pokrenula potrebne konsultacije sa domaćom i međunarodnom javnosti.

“Podsjećamo na našu analizu predloga zakona, koja pokazuje da postoji značajna opasnost da oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću bude nesprovodivo u praksi”, rekla je Papović.

Ona je pojasnila da je koncept trajnog oduzimanja imovine od osoba koje su samo osumnjičene za određena krivična djela ali ne i pravosnažno osuđene, izuzetno sporan sa aspekta poštovanja osnovnih ljudskih prava.

Kako je Papović navela, upitno je da se može smatrati da je neka imovina stečena kriminalnom djelatnošću, a da to nije prethodno utvrđeno u krivičnom postupku.

Prema njenoj ocjeni, predlog zakona uvodi oduzimanje koristi stečene u periodu deset godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela, što je sporno s aspekta ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona.

“Iako se zvaničnici Vlade pozivaju na iskustvo Slovenije, podsjećamo da je upravo u Sloveniji Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe tamošnjeg zakona jer su bile suprotne principu zabrane povratnog dejstva”, rekla je Papović.

Ona je dodala da je krajnje nedovršena ideja premještanja oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću u parnični postupak.

Kako je saopštila, vrlo su moguće pravno apsurdne situacije da se u parničnom postupku utvrdi da je određena osoba imovinu stekla kriminalnom djelatnošću, dok je i dalje u toku krivični postupak.

“Ili, da se u parnici trajno oduzme imovina jer je stečena kriminalnom djelatnošću, a da se krivični postupak okonča oslobađajućom presudom”, kazala je Papović.

Ona je saopštila da ta i druga pitanja stvaraju ozbiljan rizik da se usvoji zakon za koji će se kasnije utvrditi da nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, a vremenom se može otvoriti i pitanje naknade štete.

“Tako umjesto doprinosa borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ovaj bi se zakon mogao pretvoriti u svoju suprotnost”, zaključila je Papović.