[ M.L.B. ]

SKUPŠTINA PODRŽALA

Ustavni sud da utvrdi da li je Đukanović povrijedio Ustav

Skupština Crne Gore podržala je Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav. Za taj predlog glasao je 41 poslanik vladajuće većine. Kako je saopštila predsjednica Skupštine Danijela Đurović predlog će biti dostavljen Ustavnom sudu, koji i donosi konačnu odluku o tome da li je predsjednik države prekršio Ustav. Podsjetimo Ustavni sud je trenutno u blokadi.

Ranije je ukupno 41 poslanik stare-nove parlamentarne većine, podnio Skupštini Crne Gore Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav.

U Predlogu se navodi da "nakon izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi Crne Gore 19. avgusta 2022. godine, predsjednik Crne Gore nije predložio Skupštini mandatara za sastav nove Vlade".

"To je njegova, striktno propisana Ustavom, obaveza i time je povrijedio Ustav, član 95 stav 1 tačka 5. Predsjednik Crne Gore povrijedio je član 95 tačka 5 Ustava Crne Gore jer nije pozvao na razgovore o mandataru za sastav Vlade sve predstavnike političkih partija zastupljenih u Skupštini Crne Gore. Naime poziv nisu dobile partije: Demos, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Radnička partija i Savez građana CIVIS, a što je predsjednik bio dužan da učini", piše u Predlogu.

Kako se navodi u dokumentu "Đukanović nije pozvao na razgovor ni Miodraga Lekića koji je dogovorom parlamentarne većine dobio podršku 41 poslanika da bude mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore, a koji je predsjednik partije Demos i njen predstavnik, što je kako se navodi u Predlogu jasna povreda najvišeg pravnog akta".

"Takođe, sasvim je neustavno njegovo pozivanje na potpise poslanika kao uslov za predlog mandatara jer takva obaveza po Ustavu ne postoji. Iz javne podrške svih činilaca parlamentarne većine od 41 poslanika, Đukanović se mogao nedvosmisleno uvjeriti da Miodrag Lekić ima nespornu podršku da bude mandatar za sastav Vlade. Prema tome, to je bila opštepoznata stvar koja se u pravu dodatno ne dokazuje", piše u Predlogu.

Napominju da je "predsjednik Crne Gore obavezan da po Ustavu predloži mandatara, a da je naročito važno da konkretnoj osobi povjeri mandata kada postoji gore navedena podrška kandidatu, što on nije učinio, već neustavno odbio da ga predloži, iako je imao javan i očigledan uvid u saglasnost svih partija parlamentarne većine oko tog pitanja o čemu ga je 19. septembra 2022. godine, dakle prije isteka vremena od 30 dana nakon izglasavanja nepovjerenja vladi Dritana Abazovića, u ime svih stranaka parlamentarne većine i 41 poslanika, dopisom obavijestio predsjednik Nove srpske demokratije, Andrija Mandić".

"Posebno ukazujemo da je rok od 30 dana da predsjednik dodijeli mandat definisan samo nakon konstituisanja Skupštine, ali ne i nakon što Vlada izgubi povjerenje. Ta činjenica je na kraju, iako to nije ustavna obaveza potvrđena i potpisima 41 poslanika, koji su, takođe dostavljeni predsjedniku Crne Gore 20. decembra 2022. godine. Ovim postupcima Milo Đukanović je nesumnjivo povrijedio Ustav, te stoga zahtijevamo da Skupština Crne Gore pokrene postupak utvrđivanja da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav", piše u Predlogu koji je ranije podnio 41 poslanik.

Skupština je usvojila više izmjena zakona

Usvojen je i Zakon o jakim alkoholnim pićima, kao i izmjene i dopune Zakona o patentima i izmjene Zakona o žigu.

Skupština je odbila Izvještaj o radu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost sa finansijskim izvještajem agencije i izvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost nezavisnog revizora za 2020. i 2021. godinu;

Skupština je usvojila i izmjene Zakona o sprječavanju nelegalnog poslovanja, kao i izmjene Zakona o računovodstvu.

Odbijen je i Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu regulatorne Agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2020. i 2021. godinu;

Skupština je podržala finansijske planove sa planovima rada za 2023. godinu nezavisnih regulatornih tijela i to: Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Komisije za tržiste kapitala i Agencije za elektronske medije.