П.Р. [ Mina ]

ABAZOVIĆ U BUDVI

"Održivi razvoj tačka spajanja i pomirenja regiona"

Održivi razvoj i ciljevi koji su kroz njega proklamovani treba da budu tačka spajanja i pomirenja regiona Zapadnog Balkana, kazao je premijer Dritan Abazović.

On je, na drugoj regionalnoj konferenciji „Održivi razvoj na Zapadnom Balkanu", održanoj u Budvi, rekao da je održivi razvoj tema je koja okuplja sve države regiona i koja najlakše nalazi konsenzus.

Abazović je ukazao da svaki građanin, Crne Gore ili regiona želi čiste rijeke i vazduh, veću inkluziju, socijalnu pravdu, bolji životni standard i mogućnost da živi i stvara uslove koji postoje u Evropskoj uniji (EU).

„Ako postoji tačka spajanja i pomirenja našeg regiona, neka to bude održivi razvoj i ciljevi koji su proklamovani kroz održivi razvoj“, poručio je Abazović.

Kako je kazao, veliki je optimista kad je u pitanju Zapadni Balkan.

„Vjerujem da, u jednom trenutku, kada budemo doveli političke odnose na jedan korektan i prihvatljiv nivo, da će ovaj dio svijeta davati dobre i pozitivne signale EU i biti primjer nekim drugim regijama kako treba da sarađujemo“, poručio je Abazović.

On je rekao da do 2030. godine postoji određeni broj ciljeva koji se mora ispuniti, dodajući da je siguran da će Crna Gora u nekim segmentima uspjeti uprkos svemu, naročito kada je u pitanju energetska efikasnost.

Abazović je istakao da do 2030. godine svaka škola i javna institucija u Crnoj Gori mora biti energetski efikasna.

"To nisu komplikovani potezi al bi značajno uticali na svijest mlađih generacija i podstakli ove ciljeve o kojima govorimo”, poručio je Abazović

Kako je kazao, održivi razvoj u percepciji prosječnog građanina Crne Gore se odnosio samo na ono što je zaštita prostora i životne sredine.

„Međutim, održivi razvoj ne može da se segmentira, on zahtjeva krajnje integracioni pristup i odnosi se na sve sfere i sve sektore društva“, dodao je Abazović.

Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Peter Lundberg, istakao je važnost partnerstva i dijaloga za rešavanje složenosti održivog razvoja.

Prema njegovim riječima, postizanje održivog razvoja je zadatak koji svi moraju da ispune.

Lundber je rekao da su kimatske promene, siromaštvo i nejednakosti izazovi koji se protežu preko granica i da se mora stvoriti prostor gde rešenja i znanje takođe nemaju granice.

„Ujedinjene nacije ostaju pouzdan partner Crnoj Gori u dijeljenju odličnih do sada postignutih rezultata, ali i da napredujemo, jer je održivi razvoj igra u kojoj moramo uspjeti”, zaključio je Lundberg.

Direktorka Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), Maja Handjiska-Trendafilova rekla je da su misija i ciljevi ReSPA-e su usmjereni na podršku vladama Zapadnog Balkana u izgradnji snažnih javnih uprava i time koreliraju sa SDG 16 (“Mir, pravda, jake institucije”).

„Nastavićemo da podržavamo Zapadni Balkan u ostvarivanju nacionalno prioritetnih ciljeva održivog razvoja koji se odnose na javnu upravu kroz konkretne instrumente podrške fokusirajući se na razmjenu znanja i jačanje administrativnih i političkih kapaciteta, posebno u oblastima koordinacije politika, koherentnosti i programa bolje regulative”, kazala je Handjiska Trendafilova.

Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Ingve Engstorm je ukazao da je Crna Gora u fazi procesa pristupanja koji zahtijeva kontinuirane napore u više oblasti, kao i uključivanje i saradnju između različitih aktera.

To, kako je rekao, podrazumijeva široki politički i društveni konsenzus o ključnim reformama u izgradnji zdravijeg, pravičnijeg i prosperitetnijeg društva.

„Zbog toga treba da usvojimo holistički pristup i da gradimo sinergije između sprovođenja ciljeva održivog razvoja i pregovora o pristupanju EU, naročito imajući u vidu ograničene finansijske resurse i administrativne kapacitete u svih šest zemalja Zapadnog Balkana”, poručio je Engstorm.