[ Pobjeda ]

GLOGOROV

Puna usta borbe protiv korupcije, o privredi ni riječ

Za novu vladu je ključno kakvu će privrednu politiku voditi. Za sada o tome nema nikakvih nagovještaja. Predati je ekspertima je možda poželjno i moglo bi biti i efikasno, ali za sada nije jasno što bi bile ekspertske preporuke. Za sada se najviše govori o uklanjanju korupcije i o preispitivanju porijekla imovine i prihoda, što je poželjno, ali to nije zamjena ni za privrednu niti za razvojnu politiku - kaže u razgovoru za Pobjedu Vladimir Gligorov saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Ističe da bi mala zemlja sa regionalnim razlikama, uslovljenim ne samo istorijom nego i geografijom, koja ima i more i planine i odgovarajuću klimu, trebalo da ulaže u infrastrukturu i u integraciju sa razvijenim zemljama kako bi uzela učešće u djelatnostima koje karakterišu razvijenost.

U Crnoj Gori je nakon izbora došlo do promjene vlasti. DPS nema većinu i vlast će formirati opozicija sa ogromnim srpskim i ruskim uticajem uz otvoreno miješanje Srpske pravoslavne crkve. Što će biti najveći izazovi za novu vlast, s obzirom na to da je kasa prazna jer je propala turistička sezona?

GLIGOROV: Koliko razumijem mandatara on bi da ostavi ta politička pitanja po strani i da se usredsrijedi na privredne probleme. Koliko će u tome biti uspješan teško je reći. Kako će vjerovatno prijevremeni izbori biti potrebni najkasnije do redovnih predsjedničkih, nije izvijesno da će biti strpljenja kod stranaka članica vladajuće koalicije da se do tada uzdrže od ispunjenja svojih političkih ciljeva. A to je vjerovatno uslov za stabilnost.

Što se prazne kase tiče, važnije je da li ima izgleda da se napuni. Jer ako ima, novac se može pozajmiti. U tome bi mogla da pomogne i Evropska unija. Usljed toga je važno kakva će se privredna politika voditi. Za sada o tome nema nikakvih nagovještaja. Predati je ekspertima je možda poželjno i moglo bi biti i efikasno, ali za sada nije jasno što bi bile ekspertske preporuke. Za sada se najviše govori o uklanjanju korupcije i o preispitivanju porijekla imovine i prihoda, što je poželjno, ali to nije zamjena ni za privrednu niti za razvojnu politiku. Tako da je za sada najveći izazov za novu vladu strategija privredne politike.

Kako promjena vlasti može uticati na strane investicije s obzirom na to da su nacionalistički glasovi nove većine najavili otklon ka Zapadu i preispitivanje odluke za ulazak u NATO?

GLIGOROV: Sve zavisi od izvora stranih ulaganja. A to opet zavisi od strategije razvoja. Ako se zaista teži ubrzanom približavanju članstvu u Evropskoj uniji, to bi naravno podrazumijevalo da se nastavi sa sadašnjom spoljnom politikom. To bi podrazumijevalo i veće oslanjanje na evropska ulaganja. Jer to podrazumijeva i veće poštovanje pravila konkurencije i finansiranja koja važe u EU. Eventualna strateška promjena spoljne politike i odnosa sa EU bi svakako imalo značajne, u prvo vrijeme svakako negativne posljedice, po priliv stranih ulaganja.

Kakve će biti posljedice kovid pandemije na evropsku i svjetsku ekonomiju, gdje je tu Crna Gora koja se dominantno oslanjala na turizam? Moramo li mijenjati osnove ekonomskog razvoja jer nam ova godina govori da samo na turizam ne možemo računati?

GLIGOROV: Privreda Crne Gore nema značajno veći udio sektora usluga u ukupnoj proizvodnji nego druge balkanske pa ni evropske zemlje. Ima veći udio poljoprivredne proizvodnje nego razvijene evropske zemlje. Ima i sličan udio industrije. Značajno je manji udio prerađivačke industrije i značajno je veći udio izvoza turističkih usluga u ukupnom izvozu. Kako nema sumnje da Crna Gora ima komparativnu prednost u turizmu, nema smisla od toga odustajati. Jer epidemija ne bi trebalo da dovede do gubitka više od jedne sezone. Bilo je bolje da se odustalo od pokušaja da se ova koja se upravo završava spase, jer će biti skupa izraženo u javnom zdravlju. Ali ljudi neće prestati da idu na odmor kada se epidemija okonča ili efikasno stavi pod kontrolu.

Sektor gdje je potrebno povećati aktivnost, uopšteno govoreći, jeste prerađivačka industrija i usluge koje uz nju idu. Za to je potrebna internacionalizacija koja ide uz veće povezivanje sa razvijenim zemljama u EU i poboljšanje obrazovanja, sticanja znanja i povezivanje sa evropskim industrijama i naukom.

Pojednostavljeno rečeno, mala zemlja sa regionalnim razlikama, uslovljenim ne samo istorijom nego i geografijom, koja ima i more i planine i odgovarajuću klimu, trebalo bi da ulaže u infrastrukturu i u integraciju sa razvijenim zemljama kako bi uzela učešće u djelatnostima koje karakterišu razvijenost.