[ Nova M ]

KARPENTER

Zapadni partneri pažljivo prate retoriku i postupke buduće vlade

Crnogorci su, prema anketama, sve više zabrinuti zbog korupcije i organizovanog kriminala u zemlji pa nije čudno što su željeli promjenu vlasti, kazao je za Novu M bivši zvaničnik Pentagona i sadašnji direktor Pen Bajden centra Majkl Karpenter. No, upozorava da zapadni centri pažljivo prate i retoriku i postupke nove vlade jer, kaže, postoji zabrinutost da bi se nova vladajuća koalicija, uprkos zvaničnim izjavama, mogla neformalno prilagoditi prije svega interesima Rusije.

Nije čudno što su parlamentarni izbori u Crnoj Gori pokazali da građani nakon 30 godina žele promjene, no postoji zabrinutost u kom bi smjeru mogla da krene crnogorska vanjska politika, kazao je Karpenter.

“Vladajuća partija DPS ima monopol nad vlašću decenijama, tako da nije iznenđujuće što bi glasači podržali druge alternative, posebni jer su Crnogorci sve više zabrinuti zbog korupcije i organizovanog kriminala u zemlji. Međutim, u zapadnim centrima postoji određena zabrinutost da bi se nova vladajuća koalicija, uprkos zvaničnim izjavama i političkoj platformi, mogla neformalno prilagoditi stranim interesima, a posebno onima iz Moskve koji se protive NATO-u. Nadam se da se ta zabrinutost neće ostvariti i da će CG nastaviti svojim trenutnim geopolitičkim putem evroatlantskih integracija”, kazao je on.

Stoga, dodaje, međunarodne adrese će pratiti i postupke i poteze nove vlade.

“Kada čujem političare iz pobjedničke koalicije da kažu da žele poništiti priznanje Kosova ili preispitati ulogu CG u NATO-u, to izaziva ozbiljnu zabrinutost. S tim u vezi, zapadni partneri će pažljivo pratiti i retoriku i postupke nove vlade”, ističe Karpenter.

Karpenter je za tu televiziju komentarisao i ocjene da je izbore 30. avgusta u Crnoj Gori dobila crkva.

“Snažna uloga crkve savršeno je kompatibilna sa evropskom demokratijom, sve dok crkva ostaje van politike. Uzmimo situaciju u Grčkoj, gdje pravoslavna crkva koegzistira sa živom demokratijom. Ali kada se crkva uključi u politiku, kao što je to slučaj u Rusiji, tada situacija postaje manje zdrava za demokratiju”, ističe bivši zvaničnik Pentagona i sadašnji direktor Pen Bajden centra.

Sa miješanjem stranih faktora, kaže, već imamo iskustvo iz 2016. To je, dodaje, vidno čak i u američkom društvu pa reakcija ne smije izostati kako bi se sačuvala demokratija.

“Već sam ranije vidio kako su spoljne sile pokušavale da naprave podjele u crnogorskom društvu 2016. Trenutno postoje strani akteri, uključujući Rusiju, koji takođe pokušavaju da posiju podjele u američko društvo. To su opasni trendovi kojima se mora energično suprotstaviti kako bi se očuvala multietnička demokratija kao mjesto gdje se prema svim etničkim grupama postupa s poštovanjem i dostojanstvom”, pojašnjava Karpenter.