[ Mina ]

KRIVOKAPIĆ OCIJENIO

Ostavke u RTCG, pa sporazum

Sporazum između vlasti i dijela opozicije je spreman, a potpisivanje tog dokumenta zavisiće od ostavke u Javnom servisu, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), Ranko Krivokapić, poručujući da je 9. april krajnji rok za bilo kakav ozbiljan dogovor.

On je ponovio da je sporazum manje-više isti kao i 19. februara, i da, nakon toliko vremena, nije ozbiljno govoriti koji će biti naredni datum za potpisivanje sporazuma.

„Činjenica je da je taj dokument spreman i da li će biti aktiviran ili ne, zavisi od ostavke u Javnom servisu. To je preduslov, a ne sporna tačka, da bi se aktiviralo potpisivanje sporazuma“, kazao je Krivokapić.

On je novinarima, nakon konferencije "Za fer izbore 2016: Politički dijalog i sprovođenje izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori", rekao da pitanje izbora u Tivtu „više nije u dogovoru“, a da može biti ili oktobar ili 17. april i da ništa između nije u opciji.

Upitan da li će SDP potpisati sporazum ako se pitanje Tivta ne nađe u dokumentu, Krivokapić je odgovorio da lokalni odbori te stranke imaju potpunu autonomiju da odlučuju hoće li izaći na izbore i da im saglasnost treba samo za koaliciju. "Oni su se prijavili, žele da se bore na izborima, iako su krnji, nedemokratski, nijesu prvi koji su takvi", kazao je Krivokapić.

Kako je rekao, ostaje do 7. aprila da se promisli o tome. "SDP će na organima odlučiti da li će i želi li potpisati sporazum". On je podsjetio da su skoro raskinuli sporazum sa DPS-om i da moraju procijeniti mogu li u neki postupak, kao partijski subjekt, ući sa takvim subjektima.

"Kao dio opšteg dogovora imaćemo taj stepen odgovornosti da razmislimo o zajedničkim interesima stabilnih izbornih procesa, ne mogu još reći slobodnih i poštenih, ali stabilnijih nego sada. Ako je to doprinos SDP-a, vjerovatno ćemo ga dati, ali ostaje otvoreno za SDP. SDP doprinosi, ali želi na kraju da odluči šta je bolje za ukupnost ciljeva koje smo naveli", rekao je Krivokapić.

Kako je rekao, neki politički subjekti će ostaviti na svojim organima odluku da zbog Tivta možda ne potpišu sporazum, navodeći da ne bi želio u ime drugih da se izjašnjava.

On je kazao da će ovih dana pozvati vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca da razgovaraju, u susret sklapanju sporazuma, o modalitetu da specijalni tužilac u nadležnost preuzme i djela izbornih zloupotreba. „Htio bih da ih čujem prije nego što parlament uđe u proceduru izmjena krivičnog zakona, imamo vremena do tada, to će biti u sproazumu, ali nije nužno ako dobijemo argumente da to sačeka“, kazao je Krivokapić.

Ogroman pritisak domaće i međunarodne javnosti

Na pitanje da li sa svakim prolongiranjem potpisivanja sporazuma prelazna vlada gubi na značaju, jer se približavaju izborima, Krivokapić je rekao da je to osnovna taktika DPS-a. Prvo su, kako je rekao, bili protiv dijaloga.

"Pa smo dva mjeseca vodili dijalog, znalo se da će se raspravljati o prelaznoj vladi, da bi opstruirali tu činjenicu, onda je DPS ušao u povjerenje Vladi, pa je bila očigledna politička korupcija u parlamentu, pa 19. februar, kad je sporazum manje-više bio spreman, pa je tada bilo dječje obrazloženje, dva su uslova, a ne sedam“, naveo je Krivokapić.

On smatra da DPS ima jasnu strategiju bježanja vladi izbornog povjerenja i da sporazum ne bi potpisali da nije ogroman pritisak domaće i međunarodne javnosti.

„Sinergijom domaće janosti i međunarodnih obaveza postoji šansa, ali je ona i dalje mala, upravo iz interesa da oni koji znaju da gube izbore ako su malo više slobodni i fer, ne žele da uđu u to što je već sad izvjestan gubitak njihovih izbora“, rekao je Krivokapić.

On je podsjetio da će sjutra biti održana sjednica Kolegijuma koju je tražio DPS.

Krivokapić je, upitan da prokomentariše činjenicu da poslanici DPS neće premijeru postavljati pitanja tokom premijerskog sata, rekao da je vidio da su se pridružili Demokratskom frontu, pa ne postavljaju pitanja predsjedniku Vlade.

"To je korak unazad, nije dobro za demokratiju, ali je to čak manje štetno od onog da su počeli da bojkotuju zakonodavnu ulogu Skupštine, pa povlaćče Vladine zakone sa dnevnog reda. Tako da imamo destrukciju DPS-a na dva nivoa. Ovaj prema premijeru me manje brine, više me brine destrukcija zakonodavne aktivnosti Skupštine i opstruiranje da se zakoni i važni izvještaji razmatraju", kazao je on.