[ Media biro ]

Jocović: Crna Gora pripada Evropskoj uniji – duhovno, istorijski, pravno-ekonomski i vrijednosno

U okviru druge međunarodne konferencije MICEF, pod nazivom Shaping Sustainable Economies – The Role of EU Management, obilježeno je 65 godina postojanja Ekonomskog fakulteta u Podgorici. Konferenciju su otvorili dekan Ekonomskog fakulteta, prof. dr Mijat Jocović, predsjednica Izvršnog odbora Alta banke Una Sikimić i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Dekan je poručio da Ekonomski fakultet ne treba posmatrati samo kao organizacionu jedinicu Univerziteta Crne Gore, već kao jednu od ključnih institucija za razvoj države.

„Od svog osnivanja 1960. godine, Ekonomski fakultet se mijenjao u skladu s vremenom, prihvatajući promjenu kao jedinu konstantu razvoja“, istakao je Jocović.

On je podsjetio da je kroz ovu visokoškolsku instituciju prošlo više od 12.000 studenata, od kojih su mnogi zauzeli najodgovornije funkcije u privredi i državnim institucijama.

„Fakultet je godinama mudro prepoznavao društvene i ekonomske tokove, reformisao nastavne planove, inicirao naučnoistraživački rad i razvijao međunarodnu saradnju. Današnja konferencija je rezultat upravo takvog promišljanja“, kazao je.

Konferencija MICEF okupila je brojne domaće i međunarodne učesnike, među kojima su i predstavnici renomiranih akademskih i stručnih institucija iz oblasti ekonomije i menadžmenta. Posebna pažnja posvećena je ulozi Evropske unije u oblikovanju održivih ekonomija.

„Vjerujemo da Crna Gora pripada Evropskoj uniji – duhovno, istorijski, pravno-ekonomski i vrijednosno. Zato je važno da na tom putu gradimo inkluzivne i otvorene institucije, i da strategiju članstva pratimo promišljenim politikama održivog razvoja“, naglasio je Jocović.

On je istakao važnost popularizacije znanja i spoja između naučnoistraživačke zajednice, kreatora politika i privrede, kao ključnog mehanizma za izgradnju modernog i održivog društva.

„Mala je zemlja kakva je naša – nemojmo je izdati. Ova konferencija je simboličan korak ka tom cilju“, poručio je dekan Ekonomskog fakulteta, zaključujući obraćanje riječima zahvalnosti svim partnerima i sponzorima koji su podržali organizaciju ovog značajnog događaja“, rekao je Jocović.

Una Sikimić: Održive finansijske institucije ključne za stabilnost i razvoj regiona

Predsjednica Izvršnog odbora Alta banke, Una Sikimić, poručila je na konferenciji posvećenoj institucionalnoj ekonomiji da su jake, transparentne i savremene finansijske institucije osnova dugoročne stabilnosti i održivog razvoja, te da Crna Gora bilježi značajan progres na tom putu.

„Čestitke na progresu koji stvarate, na intenzivnoj primjeni regulatornog okvira, na primjenama najboljih praksi i na jenom ubrzanom putu ka porodici zemalja Evropske unije. Ova konferencija upravo slavi taj napredak“, istakla je Sikimić.

Ona je poručila da finansijske institucije danas djeluju u dinamičnom regulatornom okruženju koje se brzo mijenja, uvodeći nove standarde kvaliteta, često stroge, ali nužne za stabilnost finansijskog sektora.

„Samo takve finansijske institucije mogu pružiti dugoročnu podršku razvoju realnog sektora. To su vrijednosti koje dijelimo. Alta grupa je sa zadovoljstvom prihvatila učešće u tom kontekstu“, kazala je Sikimić.

Alta grupa je osnovana prije 20 godine u Beogradu i sada, kako je istakla, bilježi snažan rast i u prethodnoj godini je od Privredne komore Srbije proglašena za najbrže rastuću banku.

„Prema klučnim parametrima je dobila nagradu, a to su rast aktive koja je premašila 1,1 milijardu eura, te značajnim rastom kredita, depozita i kapitala“, rekla je Smikić.

Ona je dodala da su klijenti Alta grupa fizička i pravna lica koji su prepoznali su stabilnost, transparentnost i posvećenost tima, koji broji oko 800 stručnjaka.

„Naš cilj je stvaranje dodatne vrijednosti, inovativnih i dostupnih usluga“, rekla je Sikimić.

Posebno je istakla značaj Alta Payment Institution – lidera na tržištu elektronskog novca u Srbiji, koji na mjesečnom nivou realizuje gotovo tri miliona transakcija.

„Institucije, kao što je naša, predstavljaju vitalan dio finansijskog ekosistema, jer omogućavaju bržu dostupnost usluga, širenje mreže i veću efikasnost banaka“, objasnila je.

Naglasila je i da Alta grupa širi svoje prisustvo i u Crnoj Gori od prošle godine „Platne institucije nisu konkurencija bankama, oni čine finansijski ekosistem“, rekla je Simikić.

Dodala je cilj da, kroz inovacije, dijalog i jasnu strategiju, doprinesemo razvoju finansijskog tržišta u Crnoj Gori, te da vjeruje u potencijal ove zemlje, njene strukturne reforme i snažne ekonomske kapacitete.

Na kraju izlaganja, čestitala je organizatorima i učesnicima konferencije, ocijenivši je kao izuzetno važnu platformu za povezivanje akademske zajednice, regulatornih institucija i privrede, sa ciljem zajedničkog napretka društva.

Milatović: Neophodne suštinske reforme pravosuđa, javne uprave i regulatornih tijela

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da su reforme pravosuđa, javne uprave i regulatornih tijela neophodne, te da one moraju biti ne samo tehničke, već i suštinske, otporne na svaki politički i partijski pritisak.

On je imato tri ključne poruke: Institucije su više od resursa, Ekonomski razvoj bez institucionalnih reformi je kratkoročna iluzija i Presudan trenutak je sada, ne sjutra.

"Bogatstvo ne gradi jake institucije, već jake institucije stvaraju bogatstvo", kazao je Milatović.

Istakao je da su neophodni sudovi koji garantuju sigurnost, državna uprava koja funkcioniše u interesu svih građana, kao i tržišni uslovi jednaki za sve.

"Investitori ne dolaze tamo gdje je zemljište najjeftinije, već tamo gdje znaju da će se ugovori poštovati. Preduzetnici ne ulažu kapital u ambijent gdje pristup prilikama zavisi od bliskosti s vladajućom partijom, umjesto od kvaliteta ideje. Zato je institucionalni kvalitet ključna pretpostavka svake ozbiljne ekonomske vizije i razvojne strategije. Možemo graditi puteve, ali bez snažnih institucija teško ćemo daleko stići", rekao je Milatović.

Podsjetio je da se Crna Gora u prethodne tri decenije suočila s brojnim izazovima: tranzicijom iz planske u tržišnu ekonomiju, masovnim i često netransparentnim privatizacijama, ekonomskim rastom koji je bio zasnovan isključivo na turizmu i zaduživanju, zavisnošću od stranih investicija bez odgovarajuće pravne zaštite, te odlivom mozgova.

"Kada institucije ne funkcionišu, obeshrabruju konkurenciju, favorizuju privilegovane i tjeraju mlade i obrazovane da traže prilike van zemlje. Na taj način podstiče se negativna selekcija."

Posebno je istakao da su privatizacije iz tranzicionog perioda, umjesto stvaranja dinamične srednje klase, učvrstile klijentelističke mreže i povećale ekonomsku nejednakost.

"Nažalost, nismo mnogo naučili. Moramo da resetujemo taj sistem – inače ćemo gubiti kapital, talenat i prostor za investicije. Institucije se ne mijenjaju same od sebe – mijenjamo ih mi, ili one zauvijek mijenjaju nas", upozorio je Milatović.

Pozivajući se na rad profesora Robinsona, govorio je o "kritičnim raskrsnicama" i ocijenio da se Crna Gora upravo nalazi na jednoj od njih – između starih praksi i inkluzivnih institucija koje predstavljaju našu budućnost.

"Naša budućnost zavisi od toga da li ćemo izgraditi nezavisno pravosuđe, otporno na politički pritisak, spremno da sudi pravedno. Potrebna nam je transparentna i snažna javna uprava koja služi svim građanima i ekonomija otvorena za sve, u kojoj mladi imaju priliku da ostanu i doprinesu razvoju zemlje."

Milatović je zaključio da reforme institucija nisu potrebne zbog Evropske unije, već zbog nas samih. "Inkluzivne institucije treba da budu temelj društva koje gradimo", poručio je.

Održivi razvoj nije izbor već imperativ, a institucije su temelj uspjeha

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je održivi ekonomski razvoj u savremenom svijetu postao imperativ, a ne pitanje izbora, te da se bez jakih i funkcionalnih institucija ne može graditi stabilna i uspješna država. On je to izjavio na obilježavanju 65 godina postojanja Ekonomskog fakulteta u Podgorici, istakavši važnost institucionalne ekonomije i procesa pristupanja Evropskoj uniji.

„Čestitam jedan važan jubilej – 65 godina postojanja Ekonomskog fakulteta. Kao alumnista ove institucije, sa velikim ponosom ističem svoje obrazovanje ovdje“, rekao je Milatović u uvodnom dijelu svog govora.

Predsjednik je govorio i o ličnim iskustvima sa fakulteta, istakavši posebnu zahvalnost profesorima, a posebno profesorici Mirjani Kuljak, s kojom je, kako kaže, već na prvoj godini studija, kroz neformalne sastanke u kabinetu razgovarao o značaju institucija za ekonomski razvoj.

„To smo zvali ‘Sokratov kafe’ i tada sam prvi put dublje razumio šta znači institucionalna ekonomija – što je i tema današnje konferencije. Hvala profesorici Kuljak što mi je tada skrenula pažnju na temu koja danas ima ključni značaj za našu budućnost“, kazao je Milatović.

Govoreći o savremenim izazovima, on je naveo da se održivi razvoj mora sagledavati u kontekstu krhkih institucija, geopolitičkih potresa, energetskih kriza i fragmentacije tržišta.

„Više ne živimo u donekle predvidivom svijetu. Danas, otpornost ekonomskog sistema nije dodatak već centralni plan svake ozbiljne razvojne strategije“, istakao je predsjednik.

On je dodao da se Evropska unija, kojoj Crna Gora teži, nalazi u procesu redefinisanja kroz politike kao što su Zeleni dogovor i strateška autonomija, koje, kako je naveo, nijesu samo tehnokratski koncepti, već stvarni odgovori na nove izazove.

„Crna Gora se u svom pristupanju EU suočava sa dvostrukom tranzicijom – i ekonomskom i demokratskom“, kazao je Milatović.
Posebno zadovoljstvo, kako je rekao, bilo mu je prisustvo profesora Jamesa A. Robinsona, jednog od autora poznate knjige Zašto nacije propadaju, koju je napisao zajedno s Daronom Acemogluom i Simonom Johnsonom.

„Oni su dali nemjerljiv doprinos razumijevanju načina na koji institucije oblikuju prosperitet jedne zemlje. Institucije – ne birokratije – čine srž sistema i moraju biti jednake za sve“, zaključio je predsjednik Milatović.

Moderatorka je bila novinarka i producentica Hanan Nanić. Otvaranje MICEB-a je počelo sviranjem kompozicije benda GuitarDUO Bulatović& Nikčević.

Druga međunarodna konferencija o ekonomiji I biznisu organizuje Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore od 29 do 31. maja 2025. godine u Budvi.

Najavljena tema konferencije, kako su naveli organizatori, je Oblikovanje održivih ekonomija - put ka članstvu u Evropsku uniju (EU).
Konferencija će otvoriti dijalog o najvažnijim temama za ekonomski i društveni napredak Crne Gore ka EU.

“Na putu ka članstvu u Evropskoj uniji potrebno je izgraditi inkluzivne političke i ekonomske institucije. Zašto su institucije slabe i kako Crna Gora treba da jača kapacitet države? Moć države i moć društva moraju biti u balansu da bi zemlja bila u uskom koridoru slobode. Kako izgleda crnogorski koridor? Koji su strukturni faktori presudni za širenje koridora slobode?”, poručili su organizatori.